Čitav proces i njegovo trajanje, osim rasprave o pravnom i političkom situ kroz koje je prošao, svakako je umanjio svrhu njegovog samog započinjanja – vraćanje povjerenja javnosti u pravdu.

 Dr  Zylyftar Bregu

U julu 2016. godine, albanski parlament je jednoglasno sa 140 glasova izglasao početak reforme pravosuđa. Reforma je predvidjela prelazak na proces „provjere“ (reevaluacije) svih sudija, njihovih pomoćnika i tužilaca, i preformatiranje sistema od nule, kako bi se vratilo povjerenje javnosti u pravosudni sistem.

Pet godina kasnije, provjeru je prošlo 460 tužilaca, sudija i njihovih pomoćnika. Samo njih 183, ili manje od 40 posto, nastavilo je svoje dužnosti. Preostalih 277, ili oko 60 posto, nije položilo, i na kraju napustilo pravosudni sistem. Činjenica da je proces započeo s vrha piramide pravde, što je bila vrlo kontroverzna odluka, proizvela je ove nuspojave: Ustavni sud ima samo 7 od 9 članova; proces njihovog odabira je takođe bio diskutabilan, narušavajući integritet najvišeg suda u Albaniji; Vrhovni sud ima samo 9 članova (od 22) i nema predsjednika, koji funkcioniše kao potpredsjednik. Ovaj sud kaže da je 36 hiljada predmeta na listi čekanja za suđenje, a neki od ovih dosijea će sigurno biti suđeni sa toliko zakašnjenja da pravda više neće biti potrebna.

Apelacioni sudovi koji predstavljaju drugi nivo suđenja su propali, zbog malog broja preostalih sudija. Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom političkom i administrativnom nivou (SPAK) počelo je sa radom 3 godine nakon usvajanja zakona. Počelo je čak sa osam tužilaca od minimum deset koliko ih predviđa ustav. Tek tokom ove godine kompletirana je struktura ovog tužilaštva, dostižući brojku od 14, kako je odlučio Visoki savjet tužilaštva. Međutim, izvršni organ ovog tužilaštva, Nacionalni istražni biro, još nije počeo sa radom. Prvi odabrani prolaze posljednje obuke, dok smo još daleko od ispunjenja strukture NBI-a sa 61-im stručnjakom.

Slika postaje još mračnija ako se prisjetimo da 460 tužilaca i sudija koji su prošli provjeru čine otprilike polovinu članova pravosudnog sistema u zemlji. Završetak procesa trajaće još pet godina, uprkos tome što se komisijama koje vrše ocjenjivanje mandat završava u proljeće 2022. Ustav predviđa da, u slučaju da provjera ne bude završena, Visoki savjet sudstva stavlja veto na sudije i Visoki savjet tužilaštva stavlja veto na tužioce. Čini se da vladajuća socijalistička većina, stranka koja je predložila provjeru, nema mnogo povjerenja u ove dvije strukture (VSS i HPC), jer je tražila konsenzus opozicije za promjenu ustava kako bi se produžio mandat posebnim strukturama koje vrše provjeru.

Čitav proces i njegovo trajanje, osim rasprave o pravnom i političkom situ kroz koje je prošao, svakako je umanjio svrhu njegovog samog započinjanja – vraćanje povjerenja javnosti u pravdu. U vrijeme usvajanja Reforme pravosuđa, 2016. godine, istraživanje IDRA-e pokazalo je da je 91% ispitanika ili podržalo „u potpunosti“ (64%) ili „u određenoj mjeri“ (27%) potrebu za takvom reformom.

Nakon pet godina čini se da je čak i ona koja posljednja umire, nada, otišla. Anketa koju je prije dvije sedmice sproveo Euronews Albanija pokazuje da svaki četvrti građanin (25,1%) smatra da je reforma prošla loše, a svaki deseti (11%) misli da je prošla jako loše. Skoro nijedan u 100 Albanaca ne smatra da je prošla veoma dobro (0,8%), a manje od četvrtine (24%) misli da je prošla dobro.

 

Zylyftar Bregu je profesor na Fakultetu za novinarstvo pri Univerzitetu u Tirani