Ko je taj ko će raditi na afirmiranju osobenosti destinacije BiH, njene različitosti od drugih odredišta i konkurenata, te njene pamtljivosti u očima posmatrača?

Zoran Bibanović

Još u ranoj fazi čovječanstva putovanja su bila sastavni dio svakodnevice. Antički pisac Plinije spominje Grčku, Malu Aziju i Egipat kao krajeve koje bi svaki iole uljudan čovjek morao posjetiti.

Moderni turizam je počeo polovinom XIX stoljeća, pojavom željeznice i parobroda. Izumom automobila otvorile su se nove destinacije, a pojavom čartera u zračnom saobraćaju (polovina XX stoljeća) svijet je i stvarno postao makluanovsko „globalno selo“.

Turizam u svijetu (2019.) činio je 10% globalnog BDP, 30% svjetskog izvoza usluga i 7% izvoza roba. Evropa ostvaruje 41% svjetskog prihoda od turizma. Turizam je zapošljavao 1 od 10 radnih mjesta u svijetu, a u 2019. godini, zabilježeno je 1,5 milijardi putnika. Turizam je, naprosto, glavni faktor ukupnog ekonomskog oporavka.

Prvi put u cjelokupnoj historiji čovječanstva, (izuzimajući ratove) pandemija virusa Covid-19 dramatično je uticala na industriju turizma. Iako neće nestati, doživjet će velike promjene u smjeru tzv. održivog turizma, odnosno unapređenja kulture življenja i kvalitete života.

Bosna i Hercegovina ne posjeduje atribute za razvoj masovnog turizma (sunce, more, plaža) i vjerovatno nikada neće postati destinacija za masovni odmor europskog prosječnog građanina. Ali postavlja se ozbiljno pitanje: ko je taj ko će raditi na afirmiranju osobenosti destinacije BiH, njene različitosti od drugih odredišta i konkurenata, te njene pamtljivosti u očima posmatrača?

Za nas su dobri primjeri zemlje koje ostvaruju nekoliko miliona turističkih dolazaka, ali zarađuju više dolara nego mnoge „velike“ svjetske destinacije.

Dejtonski mirovni sporazum nije predvidio krovnu nadležnost države za razvoj turizma, a Turistička zajednica Federacija BiH ne djeluje od 2015. godine. Kantoni i entiteti su pravno nadležni za turizam, njegova uspješnost zavisi ponajviše od sposobnosti turističkih protagonista.

Pomoć međunarodne zajednica u tom smislu nemjerljivo je važna. USAID je prepoznao važnost sektora turizma, pokrenuo i projekat vrijedan 20 miliona dolara koji će trajati narednih pet godina. Tu je i podrška Vijeća za regionalnu saradnju, koji potiču turoperatere šest ekonomija zapadnog Balkana za razvoj avanturističkog turizma, turizma i umjetnosti… Baš u ovom trenutku traje natjecanje FUTOURISMO za zapadni Balkan, za inovativna digitalna rješenja koja će pomoći ublažavanju negativnog utjecaja pandemije COVID-19 na turizam, te očuvanju radnih mjesta.

Prije COVID-a19 bosanskoherceovački turizam je bio u velikom rastu sa oko tri miliona noćenja i preko 400 miliona eura prihoda. Ipak položaj BiH na listi Svjetske trgovačke organizacije nije na zavidnom nivou. Od 142 članice tek je na 105 mjestu. Pandemija COVID-19 uzrokovala je pad broja noćenja od preko 80%, a izgubljeno je oko 30 hiljada radnih mjesta.

Entitetske vlade usvojile su protokole kako bi na međunarodnom nivou BiH dobila certifikaciju o poštovanju COVID standarda i protokola.

Ohrabruju najave velikih i malih svjetskih avio prijevoznika da će svoju šansu za brži oporavak u postpandemijskom vremenu tražiti u oblasti turizma.

Ozbiljno pitanje koje se postavlja je: Koliko će bosanskohercegovačka turistička privreda biti samo pasivni promatrač takvih aktivnosti, a koliko će sama pokušavati oblikovati domaće tržište za međunarodno turističko tržište?

Vizija pod motom: Bosna i Hercegovina – kulturna kapija Evrope, posjeduje raznoliku kulturnu i prirodnu resursnu podlogu visokog stupnja privlačnosti. Kroz harmoniju bogatog kulturnog nasljeđa i prirodnih ljepota BiH, u kratkom vremenskom roku moguće je stvoriti radikalno drugačiju ekonomskosocijalnu sliku zemlje.

 

Zoran Bibanović, višedecenijski djelatnik u turizmu, specijaliziran na poslovima strateškog razvoja, direktor nekoliko truističkih organizacija javnog i privatnog sektora.