Predavači na Univerzitetu u Tirani sumnjaju da studenti završavaju zadatke za nekoliko minuta koristeći ChatGPT.

Zylyftar Bregu

O vještačkoj inteligenciji se u Albaniji priča već nekoliko mjeseci, ali osim članaka u stranoj štampi i sumnji predavača da će studenti koristiti ChatGPT za izradu zadatih eseja, nema prave rasprave o uticaju, izazovima, sumnjama i dilemama koje sa sobom nosi.

Prvih dana kada je korišćenje ChatGPT-ja bilo moguće u Albaniji, jedna novinarka je radila intervju za emisiju i uglavnom je postavljala pitanja o tome šta zna o Albaniji i Albancima, o izazovima sa kojima se zemlja suočava. Intervju je vođen na albanskom jeziku i odgovori su tehnički bili tačni.

Predavači na Univerzitetu u Tirani sumnjaju da studenti završavaju zadatke za nekoliko minuta koristeći ChatGPT. Ako se do juče govorilo o Google efektu, sada se pojavljuju prvi znaci korištenja ChatGPT-a. Plagijat sada prelazi na drugi nivo. Ali mora se reći da se vještačka inteligencija još nije proširila na univerzitete izvan Tirane. Predavač medijskog obrazovanja potvrđuje da učenici u drugim oblastima nisu čuli za/koristili ChatGPT,  dok korisnici u prijestonici potvrđuju lična iskustva  u oblasti marketinga, zabave, pa čak i zdravstva.

„Imao sam zdravstveni problem. Nakon testiranja pitao sam ChatGPT i dobio dragocjene informacije“, kaže stručnjak za bezbjednost koji je, izgleda, prošao prvi test. Tražio je podatke najnovijih studija o dijagnozi i lijekovima koje bi mogao koristiti.

Algoritmi vještačke inteligencije sa kojima se Albanci susreću u posljednjoj deceniji uglavnom su na društvenim mrežama, povećavaju produktivnost ne samo u komunikaciji, već i u ekonomiji, tehnologiji, finansijama, transportu, zdravstvu itd. Ali još uvijek nema govora o efektima koje vještačka inteligencija može imati na tržište rada. Jedina tiho izrečena zabrinutost odnosi se na lične podatake i to je posljedica gorkog iskustva koje su Albanci nedavno doživjeli sa skandalom „pljačke digitalne države“ od strane iranskih hakera (što je dovelo do sloma odnosa Albanije sa Iranom).

Vještačka inteligencija je vođena podacima, a zaštita ličnih podataka i sprečavanje neovlašćenog pristupa osjetljivim informacijama ostaju izazovi koje treba riješiti.

Takođe, nedostaju rasprave o uticaju na ekonomiju, društvene odnose, politiku i privatnost. Još smo u „fazi čuda“ i upotreba je usmjerena na komunikaciju, na magiju razmjene više ne s osobom, već sa vještačkom inteligencijom. Čak ni mediji u Albaniji još nisu ni počeli da koriste mogućnosti koje pruža vještačka inteligencija,  dok su njemački mediji najavili smanjenje hiljada radnih mjesta u svojim redovima, za pozicije koje najbolje obavlja vještačka inteligencija.

U ispolitizovanom društvu, očekuje se da će se vještačka inteligencija uskoro spustiti na političko polje. U Albaniji su u maju ove godine održani lokalni izbori na kojima su politički kandidati uveliko  koristili društvene mreže.  Sa naglim razvojem vještačke inteligencije za očekivati je da će na predstojećim parlamentarnim izborima koji su zakazani 2025. godine, politička komunikacija preći na sledeći nivo,  uvođenjem programa koje nudi vještačka inteligencija.

 

Ziliftar Bregu je novinar i predavač na Univerzitetu u Tirani