Različita istraživanja naših i stranih stručnjaka navode da se u današnjim uslovima efekti krize mogu umanjiti samo ako vladina fiskalna politika podstiče domaću proizvodnju i istovremeno finansijski podržava ugrožene društvene slojeve i grupe.

Zef Preci

Iz niza objektivnih i subjektivnih razloga, kretanja u našoj nacionalnoj privredi u bliskoj budućnosti biće značajno uslovljena ekonomskom i fiskalnom politikom Vlade, kao i kretanjima na međunarodnim tržištima, posebno u zemljama EU. Albanija ima malu, nekonkurentnu ekonomiju, koju izgleda kontroliše šačica oligarha, a vladinom politikom kojom dominiraju propaganda i osrednjost. Bez obzira na ravnotežu unutrašnjih i spoljnih faktora koji određuju dinamiku ovog razvoja, ekonomska, fiskalna i monetarna politika vlade i centralne banke dobijaju veći značaj nego inače, u mirnijim ekonomskim okolnostima.

Ono što se ističe u karakteristikama naše ekonomije ove godine, a vjerovatno će se nastaviti i sljedeće, jeste neobičan rast inflacije. Počela je u drugoj polovini 2021. godine, ali vlada nije učinila gotovo ništa da obuzda ovu erozivnu pojavu za porodične prihode i štednju, koja je odgovorna za produbljivanja društvene polarizacije.

Postojale su i postoje mnoge mogućnosti da se promoviše proširenje površina pod poljoprivrednim kulturama i poveća broj grla stoke. Ali za njih nedostaju relevantne agrarne politike. Izvještaji pouzdanih izvora govore o rastućem siromaštvu u zemlji. Više od 90 hiljada ljudi živi u uslovima ekstremnog siromaštva. Skoro polovina građana zaposlenih u privatnom sektoru ima primanja na donjoj granici zakonom dozvoljene zarade (minimalne plate)  i za očekivati je da će se ovaj broj povećati u narednim mjesecima. Pri tome, izvještaji o nezaposlenosti i siromaštvu isključuju ruralno stanovništvo, čije stanje ima tendenciju daljeg pogoršanja. Državni programi podrške porodicama kojima je to potrebno su skromni i vremenski su ograničeni, toliko da čak ne pokrivaju efekte inflacije u prvoj polovini naredne godine.

Među sektorima koji su najviše pogođeni trenutnom krizom je energetski sektor. Paradoksalno, šef vlade Rama je upozorio na energetsku krizu u posljednjem kvartalu 2021. Ali osim nekih kontroverznih koncesionih ugovora za favoritizam u ovom sektoru, albanska vlada nije preduzela nikakve mjere podrške, poput revizije zakona o poreskoj strukturi koji bi donijeli olakšice potrošačima, promocije poboljšanja javnog prevoza, promocije proizvodnje energije iz alternativnih izvora itd. Dalje, konačna likvidacija prerade nafte u zemlji (bivša kompanija ARMO) i ukidanje njene rafinerije, kao i stvaranje tzv. „odbora za transparentnost“, dokazuju nedostatak vizije vlade i korišćenje trenutne ekonomske krize kao sredstva za povećanje prihoda u državnom budžetu, dodatno osiromašujući građane. U međuvremenu, liberalizacija snabdijevanja energijom jednog broja preduzeća izbacivanjem iz opsega sa regulisanom cijenom povećala je cijene energije za ove kompanije, a samim tim i roba i usluga povezanih s njima, kroz domino efekat. Vlada je raspisala i nekoliko javnih tendera u sektoru energetike, na primjer za iznajmljivanje izvjesnih plutajućih termoelektrana. Ali, prema riječima stručnjaka za životnu sredinu, njih će pratiti visoka cijena po jedinici proizvodnje energije i povećanje zagađenja okoline u priobalnom području juga. Albanska privreda je u velikoj mjeri izložena svjetskoj ekonomskoj krizi i nastavlja da pokazuje ozbiljne strukturne probleme. U ovim okolnostima različite procjene predviđaju usporavanje privrednog rasta tokom 2023. godine, kao i relativno smanjenje potrošnje stanovništva i privrede.

Čak se i za neke ekonomske i fiskalne politike vlade, iako se čini da ublažavaju uticaj trenutne krize na albansku privredu, procenjuje da dodatno pogoršavaju stanje krize. To su takozvana „fiskalna i imovinska amnestija“ i „legalizacija kanabisa u medicinske svrhe“. Sa makroekonomske tačke gledišta, očekuje se da će ove dvije vladine politike, iako ih Skupština Albanije još nije usvojila kao zakone, dodatno pogoršati poslovnu klimu u zemlji, čineći je još manje privlačnom za direktne strane investicije, narušavajući odnose vlasti sa međunarodnim institucijama, ali i podstičući uzgoj kriminalnog kanabisa i zauzimanja poljoprivrednog zemljišta „biljkom smrti“ i brojnih problema koji prate ovaj posao.

Različita istraživanja naših i stranih stručnjaka navode da se u današnjim uslovima efekti krize mogu umanjiti samo ako vladina fiskalna politika podstiče domaću proizvodnju i istovremeno finansijski podržava ugrožene društvene slojeve i grupe.

Slično tome, monetarna politika može i treba da ima za cilj održavanje ravnoteže između potrošača i klijenata bankarskog sistema, sa ciljem promovisanja kreditiranja realne ekonomije, kao najsigurnijeg načina da se privreda stimuliše za izlazak iz krize.

 

Zef Preci je izvršni direktor Albanskog centra za ekonomska istraživanja (ACER, osnovan 1992.)