Međunarodni dan seoskih žena ove godine obilježava se pod temom „Žene na selu njeguju dobru hranu za sve“. UN pozivaju da se prizna rad ovih heroina u prehrambenim sistemima svijeta i da se zahtjevaju ruralna područja sa jednakim mogućnostima za sve.

 

Violeta Hiseni Kelmendi

Fahrije Hoti, seoska žena koja vodi uspješan poljoprivredni biznis u selu Krusha e Madhe, dobila je nagradu „Evropljanin godine 2022“ od strane Kancelarije EU na Kosovu u čast njenog napornog rada i doprinosa kosovskom društvu. Fahrije je stekla povjerenje i poštovanje javnosti kada je bol za nestalim mužem tokom rata pretvorila u snagu, i fokusirala se na borbu za budućnost svoje djece. Zahvaljujući njenoj inicijativi, mnoge seoske žene su se zaposlile u novoosnovanoj poljoprivrednoj firmi za proizvodnju ajvara i kiselih krastavaca, koji se potom izvozi i u Evropu. Upečatljiva priča o preživljavanju izazvala je interesovanje rediteljke Blerte Basholi koja je na filmskom platnu prikazala  Fahrijin život u filmu “Hive”, koji je osvojio sve glavne nagrade na Sundance Film Festivalu 2021.

Fahrije je samo jedan primjer koji pokazuje kako seoske žene igraju ključnu ulogu u svojim porodicama i zajednicama. Ako im se pruže jednake mogućnosti i pristup resursima, žene na selu bi mogle značajno doprinijeti ekonomskom razvoju na Kosovu. Ali tradicionalno seoske žene na Kosovu imale su ograničena finansijska sredstva i pristup obrazovanju i obuci. Većinu vremena provodile su na neplaćenim poslovima, kao što je kuvanje, čišćenje i briga za djecu i starije. Nedostatak zvaničnih podataka je takođe rasprostranjena u sektoru poljoprivrede. Iako nema tačnih cifara, brojne žene se bave uzgojem povrća i voća, čuvanjem stoke i proizvodnjom ljekovitog i aromatičnog bilja.

U nedavno objavljenoj studiji „Sa rodne tačke gledišta: ko odlučuje o čemu u ruralnim domaćinstvima na Kosovu?“, Institut Rinvest sugeriše da status zaposlene žene igra važnu ulogu u donošenju odluka u domaćinstvu. Tačnije, donošenje odluka je rodno uravnoteženije u domaćinstvima u kojim je supruga zaposlena, pokazuju podaci prikupljeni na terenu u seoskim domaćinstvima u 10 opština na Kosovu. Prema ovoj studiji, uticaj žena u domaćinstvima prilikom donošenja odluka, generalno gledano, slabiji je u odnosu na muškarce, najviše zbog nejednakih ekonomskih prava i mogućnosti, niže stope zaposlenosti žena, manjeg vlasništva žena nad zemljištem i imovinom.

Međunarodni dan seoskih žena ove godine obilježava se pod temom „Žene na selu njeguju dobru hranu za sve“. UN pozivaju da se prizna rad ovih heroina u prehrambenim sistemima svijeta i da se zahtijevaju ruralna područja sa jednakim mogućnostima za sve.

Na današnji dan, i Republika Kosovo pridružuje se pozivima za osnaživanje žena na selu i rodnu ravnopravnost. Ali da bi se ovo desilo, potrebno je da vidimo veću posvećenost nacionalnih i lokalnih institucija Kosova, uz podršku razvojnih partnera i organizacija civilnog društva. Da bi se postiglo osnaživanje, potrebno je ženama smanjiti teret brige o djeci i starima tako što će postojati ustanove koje će preuzeti brigu.

Osim predškolskih ustanova u ruralnim područjima, potrebno je obezbijediti programe obrazovanja i obuke za žene, objasniti prednosti formalnog zapošljavanja, podržati ih podsticajnim paketima, pristupom finansijama i uključivanjem u procese donošenja odluka.

Kosovo ima mnogo sposobnih žena poput Fahrije Hoti, ali prilike za njih se moraju stvoriti. Osnaživanje seoskih žena na Kosovu nije opcija, ono je neophodno za postizanje održive budućnosti za sve!

 

Violeta Hiseni Kelmendi ima preko dvadeset godina iskustva u medijima i komunikaciji na Kosovu