Žene u politici, čak i u oblastima kao što su ekonomija, zdravstvo, obrazovanje, infrastruktura, poljoprivreda ili turizam, sa humanije strane vrednuju pravne inicijative, akcije ili inovacije i fokusiraju se na brigu o ugroženim socijalnim kategorijama.

Vasilika Hysi

Društvo čine žene i muškarci, dječaci i djevojčice. Žene iako doprinose u svim aspektima života, pored porodice, još uvijek nemaju položaj kakav zaslužuju u ekonomskom, društvenom i političkom životu.

Štaviše, po mom mišljenju, žene su uspješnije nego što ih društvo doživljava. Budući da su ozbiljne, rade sa strašću i predanošću, bave se pitanjima koja se odnose ne samo na žene i djevojke, već na bilo koju grupu koja je u slabijem položaju u društvu. Žene u politici, čak i u oblastima kao što su ekonomija, zdravstvo, obrazovanje, infrastruktura, poljoprivreda ili turizam, sa humanije strane vrednuju pravne inicijative, akcije ili inovacije i fokusiraju  se na brigu o ugroženim socijalnim kategorijama.

Do ovog zaključka sam došla analizirajući angažman žena u parlamentu, vladi i lokalnoj upravi. Prema nezavisnom istraživanju rada svakog člana u albanskom parlamentu, koji je sproveo Institut za političke studije 2019. godine, poslanice su aktivnije od muških kolega.

Zahvaljujući posvećenosti poslanica, danas je albanski parlament osjetljiviji na rodna pitanja: program rada za rodno osjetljivi parlament usvojen je 2020. godine. Samo u zatvarajućem IX zakonodavnom tijelu, usvojeno je 17 rodno zasnovanih zakona.

Zakon o rodnoj ravnopravnosti omogućio je uključivanje od 30 posto nedovoljno zastupljenog pola na izborne liste, a svaki treći mora biti iz ove grupacije. To je dakle ženama omogućilo da predstavljaju oko 30 posto u parlamentu; više od 50 posto u vladi i 40 ili 50 procenata u opštinskim vijećima.

Bavljenje politikom u Albaniji nije lako, posebno za žene. Za dio javnosti političari su korumpirani i nesposobni, ljudi koji imaju visoke plate i koji se nedovoljno bore za druge. Ova percepcija pogađa mnoge ljude sa integritetom i profesionalnošću, koji su možda iza sebe ostavili uspješne karijere u svojim profesijama i odlučili da svim srcem doprinesu politici, narušavajući ravnotežu između porodičnog, privatnog i profesionalnog života, s jedne strane, i bavljenja politikom, s druge.

Žene se i dalje ne cijene dovoljno i problem nije broj žena u politici nego kvalitet i realna procjena njihovog djelovanja.

Percepcija žena i muškaraca u politici nije ista, društvo žene procjenjuje mnogo kritičnije. Prema istraživanju koje je 2020. sproveo Institut za političke studije, 42 posto građana kritikuje ulogu parlamentarki u pogledu kvaliteta zastupljenosti, u odnosu na 21 posto onih koji ih ocjenjuju pozitivno.

Žene u politici suočavaju se s mnogim izazovima, počevši od činjenice da bavljenje politikom oduzima puno vremena zbog nedostatka podrške; prozivajući ih i etiketirajući u medijima često na uvredljiv način, fokusirajući se stil njihovog odijevanja, a ne na ono što predstavljaju u stvarnosti i doprinos koji daju.

Više od polovine žena parlamentarki, anketiranih 2019. godine, izjavile su da se tokom izborne kampanje osjećaju diskriminisano, kako u pogledu političke retorike, tako i u pogledu finansijske podrške.

Međutim, u odnosu na prethodne godine, za žene se poboljšao politički ambijent. One se međusobno podržavaju više nego prije. Želim da ohrabrim sve žene ili djevojke da se uključe u politiku i bore za dobrobit društva, ne odustajući kada naiđu na poteškoće. Uprkos predrasudama, žene moraju da se bore za sebe i društvo. Društvu i politici potreban je doprinos žena sa integritetom, profesionalnošću i predanošću i čini se da će se borba žena za ravnopravnost i za društvo bez diskriminacije, nastaviti još dugo u našem društvu.

 

Vasilika Hysi bila je izvršna direktorica Albanskog helsinškog odbora, a od 2013. do 2021. bila je član albanskog parlamenta