Štednja, kao i ostali depoziti građana u bankama nikada nisu bili veći. To je na prvi pogled dobar pokazatelj, ali istina je drugačija.

 Siniša Vukelić

 Strah, neizvjesnost i nepovjerenje građana finansira opstanak političke klime u BiH koja je glavni uzrok svih ekonomskih, socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih problema u zemlji.

Zvuči paradoksalno, ali je tačno. Što političke elite proizvode veću količinu straha, građani nesvjesno produžavaju njihov politički vijek.

Štednja, kao i ostali depoziti građana u bankama nikada nisu bili veći. To je na prvi pogled dobar pokazatelj, ali istina je drugačija. To znači da građani u Bosni i Hercegovini sve manje troše. U nemogućnosti da predvide šta će se desiti za samo narednih nekoliko godina, odustaju od velikih investicija, ne kupuju stanove, automobile… Taj novac, za „ne daj bože“, čuvaju u bankama.

Banke su prvi put suočene sa problemima – viškom sredstava. I šta rade. Tim novcem izdašno kupuju obveznice, trezorske zapise entitetskih vlada, gradova, opština, javnih preduzeća i fondova. Jeftinim novcem građana, kreditira unaprijed propale projekte, nekontrolisanu potrošnju javne uprave koja na taj način javnosti prikazuje da je sve uredu i da sve funkcioniše. Na primjer, jedan od najveći kupaca državnih hartija od vrijednosti na Banjalučkoj berzi su fondovi, osiguravajuće kuće i banke koje imaju sjedište u Federaciji BiH, čiji se građani uglavnom ne slažu sa stavovima vlasti RS.

Banke, investicioni fondovi i ostali investitori naravno ne treba da vode politiku, već ostvaruju profit u skladu sa zakonskim propisima.

No, postavlja se pitanje da li bi trebale zbog dugoročnog opstanka napraviti veći pritisak na vlast da popravi situaciju u zemlji? Teško! Vladine institucije drže milijarde na njihovim računima, koje lako mogu promijeniti banku, a regulatori pod političkom kontrolom vrlo vješto „rastegnu“ propise i zagorčaju život.

Banke se lakše odlučuju da kreditiraju državu nego građane. Prema podacima Centralne banke BiH na kraju avgusta 2021. godine od 20,8 milijardi KM kredita, manje od polovine (10,3 milijarde) je plasirano stanovništvu. Ali i struktura tako malog plasmana stanovništvu je zabrinjavajuća. Čak 7,6 milijardi KM su potrošački, nenamjenski krediti, a samo 860 miliona KM građani su uzeli za kupovinu stanova i kuća, a za kupovinu automobila neznatnih 8,2 miliona KM.

Pogledajmo sad drugu stranu tabele, depozite, koji obuhvataju štednju, plate i sav ostali novac građana, firmi i države koji se nalazi na računima banaka u BiH.

Oni ukupno iznose oko 27,13 milijardi KM. Ovdje su građani ponovo u nepovoljnijoj situaciji. Depoziti građana su 14,4 milijarde KM, od čega na računima građani imaju oko pet milijardi.

Da se stanovnici ove zemlje boje i ne znaju „šta će biti sutra“ vidi se po tome što čak 3,8 milijardi drži kao depozite po viđenju, iako su na njih prosječne kamate katastrofalno niske, oko 0,042 odsto.

Na duži vremenski period oročili su tek trećinu ili samo 5,1 milijardu KM.

Ovakva situacija je za građane, banke i ekonomiju, dugoročno neodrživa, ali za političare koji su je prouzrokovali i održavaju je – isplativa. Njima je izgurati još mandat ili dva, dovoljno za cijeli život.

 

Siniša Vukelić, vlasnik, glavni i odgovorni urednik dva specijalizovana web portala – za ekonomiju, capital.ba i za energetiku energetikars.com.