Predsjednica Kosova Vjosa Osmani istakla je da se Kosovo neće pridružiti inicijativi koju vodi zemlja koja ne priznaje suverenitet Kosova.

 Samir Beharić

Otvoreni Balkan je najnovija inicijativa koja promoviše otvorene granice, slobodnu trgovinu i ekonomsku saradnju unutar Zapadnog Balkana. Čim su je Srbija i Albanija formalno pokrenule 2019. godine, inicijativa je naišla i na oštre kritike i na čvrstu podršku. Zagovornici Otvorenog Balkana tu inicijativu opisuju kao snažan podsticaj za integraciju u EU, dok je njeni kritičari smatraju lošom zamjenom za EU, kojom snažno dominira Srbija. S obzirom da se Sjeverna Makedonija brzo pridružuje inicijativi, a preostale tri zemlje regiona odbijaju takvu ideju, Otvoreni Balkan nam ostavlja mnogo otvorenih pitanja.

Ranije ovog mjeseca, Sjeverna Makedonija je bila domaćin Otvorenog balkanskog samita u Ohridu, koji je okupio lidere Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i predstavnike Bosne i Hercegovine i Crne Gore koji su prisustvovali kao posmatrači. Zemlje osnivači vjeruju da će Otvoreni Balkan unaprijediti njihove ekonomije kao i bezbjednost i saradnju. Međutim, lideri Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore i dalje su ili podijeljeni ili ne žele da se pridruže inicijativi.

Kosovski premijer Aljbin Kurti je odbio poziv da prisustvuje samitu u Ohridu, ističući da je Kosovo već angažovano u Berlinskom procesu, inicijativi sa sličnom namjerom jačanja regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu. Predsjednica Kosova Vjosa Osmani istakla je da se Kosovo neće pridružiti inicijativi koju vodi zemlja koja ne priznaje suverenitet Kosova, kritikujući albanskog premijera Edija Ramu što je predvodio inicijativu zajedno sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

Bosna i Hercegovina, kao i Crna Gora su iznutra podijeljene oko pristupanja Otvorenom Balkanu. Za razliku od kosovskog premijera, premijer Crne Gore Dritan Abazović je prisustvovao Otvorenom balkanskom samitu u Ohridu zalažući se za pridruživanje njegove zemlje inicijativi. Međutim, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nije na istoj strani sa Abazovićem. Govoreći na samitu Globsec u Bratislavi početkom juna, Đukanović se usprotivio pridruživanju „inicijativi koja nije zasnovana na vrijednostima EU i koja je paralelna sa Berlinskim procesom“.

U Bosni i Hercegovini, koja nije članica NATO-a, stalna bezbjednosna prijetnja zastupnika koje podržavaju Srbija i Rusija, je razlog za zabrinutost. Za probosanske snage unutar zemlje, Berlinski proces ostaje prioritet –  a taj stav ne dijele svi u zemlji. Srpske nacionalističke stranke pozivaju bosansko rukovodstvo da se pridruži Otvorenom Balkanu, smatrajući ga inicijativom koja ima za cilj “osiguranje mira, jačanje stabilnosti i proširenje ekonomskih veza” u regionu.

Otvoreni balkanski samit nije okupio samo rukovodstvo pet zemalja Zapadnog Balkana, već i predstavnike Sjedinjenih Država i Evropske unije koji zajednički podržavaju integraciju Zapadnog Balkana u ujedinjeno regionalno tržište. Iako nije bila prisutna na samitu u Ohridu, Rusija je izašla kao posljednja da podrži inicijativu Otvorenog Balkana, otvarajući još jedan niz pitanja koja će  morati da se riješe prije nego što se pojavi još jedna regionalna inicijativa.

 

Samir Beharić je istraživač Balkanskog foruma