Ako stavovi prema evropskoj budućnosti Albanije nemaju mnogo nijansi u čitavom spektru albanskih politika, oni koji se tiču odnosa Albanije i regiona stvaraju razlike.

 Sami Neza

Desničarski politički spektar u Albaniji se sastoji od velike stranke desnog centra, Demokratske partije, i nekoliko manjih desničarskih partija sa malim uticajem na albansku politiku i sa relativno lošim političkim razmišljanjem.

U odnosu na integraciju Albanije i evropsku budućnost zemlje, desničarske stranke nemaju drugu opciju osim zvanične, odnosno koju artikulišu vlade; zalažu se za evropsku integraciju Albanije i smatraju da je članstvo zemlje u Evropskoj uniji važno što prije.

Demokratska stranka, koja je ujedno i najveća desničarska partija u zemlji, na istoj je liniji sa ljevičarskim strankama kada je riječ o evropskoj budućnosti zemlje i prema brojnim istraživanjima predstavljaju zajedno opredjeljenje skoro 90% građana Albanije koji u skoroj budućnosti vide zemlju unutar EU.

U Albaniji ne postoje stranke Nacionalnog fronta poput Marine Le Pen koje artikulišu protiv zajedničke evropske politike, stranke poput mađarskog premijera Fidesza, Viktora Orbana koji vidi EU kao opciju, ali ne kao standard koji treba slijediti, ili nacionalističkih stranaka u Srbiji , Crnoj Gori ili Bosni, koje ne vide EU budućnost svojih zemalja, propagiraju protiv Brisela, NATO-a, a neke od njih imaju političke saveze i sponzorisane su od strane aktuelnog režima u Rusiji, ili inspirisane moskovskim putinizmom.

Ovakvih primjera nema unutar albanske politike, naprotiv, desnica smatra da je tempo ka evropskim integracijama Albanije spor zbog ljevičarskih vlada koje devet godina vode državu, visokog nivoa korupcije, sporih reformi u ekonomiji i administraciji, kompromitujuće reforme pravosuđa i nedostataka nezavisnih medija.

Ako stavovi prema evropskoj budućnosti Albanije nemaju mnogo nijansi u čitavom spektru albanske politike, oni koji se tiču odnosa Albanije sa zemljama regiona stvaraju razlike.

Desničarske stranke u Albaniji kritikuju  ‘Otvoreni Balkan’, političku i ekonomsku inicijativu koju su pokrenule vlade Albanije, Srbije i Sjeverne Makedonije 2019. godine, ali koja je ostala manjkava jer se Kosovo, Crna Gora i Bosna nisu pridružile inicijativi.

Desnica u Albaniji drži se stava da Otvoreni Balkan podržava srpsku dominaciju u regionu i kao takav ide protiv interesa Albanije. Takođe, desnica je za veće približavanje Albanije i Kosova, ali uvek naglašavajući savez unutar EU.

Partija za pravdu, integraciju i jedinstvo (PJIU), mala nacionalistička stranka, traži priznavanje imovine etničkoj zajednici Cam protjeranoj sa svoje teritorije u sjeverozapadnoj Grčkoj (Cameri – albanski naziv pokrajine)  1945. godine prošlog vijeka, i mogućnost povratka u njihovu zemlju. Ali taj zahtjev koji imaju prema grčkoj državi ne razvodnjava njihov proevropski stav, dok je Grčka, članica EU, do sada odbijala ovakve zahtjeve.

Generalno, endemska korupcija u Albaniji je uticala na političke elite, bez obzira da li su na vlasti ili ne. To je takođe dovelo do slabljenja političkog identiteta proaktivnih stranaka u Albaniji, uključujući velike partije poput Demokratske stranke, druge po veličini u zemlji. Takva situacija zamaglila je ideološku granicu između ljevice i desnice u Albaniji.

 

Sami Neza, novinar i politički analitičar u štampanim i elektronskim medijima