Donosioci odluka bi trebalo da razumiju društveno razmišljanje i značaj socijalnog preduzetništva, i da usvajaju zakone koji podržavaju ovaj novi oblik ekonomije, a ne suprotno.

 

Safet Gerxhaliu

Svijet nikada neće biti isti nakon pandemije Covida 19, i sve nas očekuje novi ekonomski poredak. Jedna od metoda kojima se razvijaju i finansiraju različita rješenja društvenih problema je socijalno preduzetništvo, koje je primijećeno kao rastući trend, a aktivnosti povezane sa ovom vrstom preduzetništva privlače sve veću pažnju i drugih kompanija.

Jedan primjer je Rajfajzen banka koja je, uprkos tome što je komercijalna kompanija, u kontinuitetu uključena u procese identifikovanja organizacija i preduzeća sa društvenim uticajem koja su se posebno razvila na Kosovu prethodnih godina. Ovo je jedan od glavnih načina na koji je ova banka posvećena ideji razvitka socijalnog preduzetništva. Neophodno je podržati preduzeća koja pomažu rješenju društvenih problema, kroz podizanje svijesti u preduzetničkom svijetu, omogućavajući ovoj aktivnosti da ima još veći uticaj na društvo.

Preduzeće Žirafa je takođe aktivno u sektoru društvenog preduzetništva, a posljednjih godina se najviše bavi obrazovanjem. Smatra se da je društvena odgovornost kultura koja kreće „iznutra“, i koja se mora integrisati u temelje svake kompanije. Takođe je važno da se društveno preduzetništvo razvija na Kosovu iz dana u dan, i da podstičemo preduzeća da podrže aktivnosti koje pomažu cjelokupnom društvu. Žirafa je uvijek spremna na saradnju sa incijativama u preduzetničkom sektoru, kao i sa drugim akterima koji doprinose preduzetništvu.

U strategiji Evropske Unije za mala preduzeća jedan od stubova ekonomskog razvoja su mikro-preduzeća i žene u biznisu, i ja vjerujem da treba da podržimo ove kategorije ne bi li promovisali i realizovali novi pristup razmišljanju i ponašanju u sferi socijalnog preduzetništva. Žene u biznisu na Kosovu su dobar primjer socijalnog preduzetništva, najčešće organizovanog u obliku NVO-a, bilo to u proizvodnji, trgovini, rukotvorinama, gdje je društveni način razmišljanja najkorisnije oružje.

Veliki je broj ovakvih primjera, bilo to u Velikoj Kruši, Uroševcu, Bariljevu, Orahovcu, ili u mnogim drugim dijelovima Kosova gdje su rezultati društvenog preduzetništva mjerljivi i održivi.

Mladi ljudi su neiskorišćen potencijal za promovisanje i razvoj socijalnog preduzetništva, s njihovom kreativnošću, fleksibilnošću, motivacijom, i IT vještinama. Još jedna kategorija su oni sa specifičnim zdravstvenim problemima, poput ljudi sa Daunovim sindromom, koji ne žele da budu teret društvu već da doprinesu njegovoj izgradnji.

Ali, lokalni donosioci odluka bi takođe trebalo da razumiju društveno razmišljanje i značaj socijalnog preduzetništva, i da usvajaju zakone koji podržavaju ovaj novi oblik ekonomije, a ne suprotno.

Javno-privatni dijalog je bez dileme ključ za podršku i razvoj razmišljanja o društvenom preduzetništvu, kao pristupu budućnosti koji u vidu ima ne samo sopstveni interes već i etiku, moral, i društvo, bez obzira na rasu, pol, ili boju čovječanstva. Što prije shvatimo značaj društvenog preduzetništva, to će naša budućnost biti svjetlija.

 

Safet Gerxhaliu je bio predsjednik Privredne komore Kosova u dva mandata, i Generalni sekretar pri Berlinskom procesu.