U vremenu u kojem su glavni strahovi od zloupotrebe ličnih podataka usmjereni prema tehnološkim džinovima, u Albaniji su sistem i njegove institucije, izgrađene u svrhu zaštite privatnosti običnih građana, iznevjerili svoje dužnosti prema biračima.

Roden Hodža

U periodu brzih promjena u poslovnim praksama, funkcijama vlasti, i informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, zaštita ličnih podataka, često poznata kao privatnost ili zaštita podataka, pojavljuje se kao ključna politička i društvena briga.

U albanskom kontekstu, zaštita podataka i privatnost su osnovna prava sadržana u Ustavu Republike Albanije. Posljednjih godina, albansko zakonodavstvo o zaštiti podataka započelo je proces usklađivanja sa acquis communautaire EU, pri čemu je povjerenik za informacije i zaštitu podataka usvojio uputstva Evropske komisije i najbolje prakse svojih kolega iz EU u izvršavanju svojih odgovornosti. Uprkos stalnom razvoju i unaprjeđenju zakona u ovom pogledu, problemi sa kojima smo se susreli u poslednjih mjesec dana doveli su u pitanje postojeće zakonske mjere i zaštitne mehanizme.

U aprilu 2021. godine, pred izbore za Narodnu skupštinu, u javnoj medijskoj sferi odjeknuo je skandal u vezi sa korišćenjem ličnih podataka oko milion glasača. Prvi je to izvijestio online portal Lapsi.al, a priču je odmah prenio veliki broj lokalnih, nacionalnih i internacionalnih medija. Pored toga, spisak građana sa svim njihovim ličnim podacima – od datuma rođenja, preko adrese, do brojeva telefona, njihovih matičnih brojeva i drugih osjetljivih informacija -nije samo objavljivan i komentarisan u medijima, već se i neprestano dijelio putem društvenih mreža i direktnih poruka.

Temelj priče je bilo korišćenje ličnih podataka građana za afirmaciju njihovog stranačkog glasa na predstojećim izborima, koje je stranka na vlasti koristila kao centralizovanu bazu podataka za ispitivanje, analizu i potencijalno skretanje birača ka drugačijem političkom opredjeljenju.

Na početku skandala sumnjalo se da je bazu podataka Socijalističkoj partiji stavila na raspolaganje AKSHI, Nacionalna agencija za informaciono-komunikacione tehnologije, što je ozbiljna optužba, koja dovodi u sumnju bezbjednost ličnih podataka svih albanskih građana. Međutim, uprkos brojnim političkim i međunarodnim reakcijama, kao i reakcijama civilnog društva, uz bijes javnosti, do danas nije donesena konačna presuda o ovom pitanju. Skandal dodatno otežava navodna činjenica da je ovaj spisak prodavan na dark web-u.

Specijalno tužilaštvo pokrenulo je postupak ozbiljne optužbe za “aktivnu korupciju u izborno vrijeme”, ali je ubrzo nakon toga odustalo od optužbi pravdajući se da su radnje nepoznatih osoba bile samo “neovlašteno ometanje kompjutera”, predajući štafetu lokalnom tužilaštvu, koje do sada nije postiglo nikakav značajan napredak u istrazi.

Istovremeno, Komesar za zaštitu podataka je, nakon niza prijava, pokrenuo administrativnu istragu po tom pitanju, ali je, kao i prethodne institucije, u tišini, avgusta 2021. godine, donio odluku kojom je konstatovao brojna kršenja osnovnih ustavnih prava albanskih građana, i samo dao preporuke za izbjegavanje budućih prekršaja, bez dokazivanja suštinske krivice u ovom slučaju.

Ovo očigledno zanemarivanje prava na privatnost od strane državnih aktera i medija, kao i neuspjeh nadležnih institucija zaduženih za njegovu zaštitu, predstavlja jasnu i sveprisutnu opasnost od zloupotrebe ličnih podataka prikupljenih od strane državnih institucija, dodatno pogoršanu kontinuiranim ismijavanjem afere od vladajuće partije, nakon što je ponovo izabrana za vodeću snagu u parlamentu.

U vremenu u kojem su glavni strahovi od zloupotrebe ličnih podataka usmjereni prema tehnološkim džinovima, u Albaniji su sistem i njegove institucije, izgrađene u svrhu zaštite privatnosti običnih građana, iznevjerili svoje dužnosti prema biračima.

 

Roden Hodža je izvršni direktor Albanskog centra za kvalitetno novinarstvo (ACQJ), organizacije koja se bavi pitanjima novinarstva u dobu novih medijskih tendencija