Jeste li sigurni da je ono što govorite vaše iskreno mišljenje ili želite da se to dopadne publici? Ne sviđa mi se uvijek sopstveni odgovor, ali se trudim.

 Predrag Arsovski

Termin “influenser” je možda u posljednje vrijeme dobio negativnu konotaciju, posebno kada vidimo da se čak i starlete nazivaju “influenserkama”, ali se u kontekstu političkih komunikacija može definisati kao kritička javnost. Nisam siguran da li većina ljudi koje redovno viđamo u medijima, kroz izjave, u raznim debatama i javnim nastupima, smatra sebe influenserima. Svakako ne mislim da posebno utičem na javno mnjenje, iako se ponekad desi da imam i desetak javnih nastupa dnevno.

Često se pitam da li se, u tom smislu, ideja Habermasove javne sfere može primijeniti kao vrsta analogije. Definicija javnog mnijenja se nužno odnosi na jednak pristup medijima i informacijama, ali mi (influenseri) smo i dalje privilegovaniji od ostalih po dvije osnove: imamo bolji pristup informacijama i veći pristup medijima. Ovdje je ključno pitanje da li je ovaj, ponekad zatvoreni krug javnih komentatora, neka vrsta izolovanog mjehura? Postoji li pravi pluralizam i objektivnost? Do konačnog zaključka još nismo došli.

Većina onih koji utiču na javno mnijenje, po pravilu, dolaze iz dva tabora: jedan su mejnstrim mediji, kojima dominiraju profesori, javne ličnosti, bivši funkcioneri ili novinari i kolumnisti – sve vrste kreatora društvenog mnjenja. Drugu kategoriju, čija uloga u javnom prostoru stalno raste, čine organski popularne ličnosti, uglavnom sa privatnim mišljenjem, koje dolaze sa društvenih mreža. I prvi i drugi utiču na javnost, a ponekad i dobro unovče taj uticaj, ali način na koji vode javni diskurs je ipak drugačiji. Društvene mreže su, na kraju krajeva, privatno područje i nisu podložne istoj kontroli i kritici kao mejnstrim mediji. Stoga su načini plasiranja stavova, diskusija, pa i odgovornost za izgovorenu riječ različiti. Tako da kada govorimo o kritičkoj javnosti, češće mislimo na ove tradicionalne influencere.

Imamo li ključan uticaj? Ne znam. Naučna mišljenja variraju po pitanju uticaja medija uopšte, od toga da se javno mnjenje direktno formira kroz medije, do stava da mediji nemaju uticaja na javnu percepciju. Istina je, za mene, negdje u sredini. Naravno, slažem se sa tvrdnjom da mediji određuju dnevni red, odnosno biraju koje će teme biti predmet javnog uvida u nekom periodu. Dakle, uticaj javnih nastupa influensera može biti više vezan za ovaj fenomen: kako oni prate i komentarišu teme koje su mediji odabrali kao važne. Mislim da je tu uticaj jači na takozvanu neodređenu, kritičku javnost, gdje su te ličnosti daleko uticajnije nego među već definisanom publikom. Time se potvrđuje staro pravilo: oni koji su već formirali mišljenje o nekoj temi, prije će promeniti mišljenje o protivniku, nego što će se predomisliti. Dakle, za nas se postavlja pitanje hoćemo li, i u kojoj mjeri, unositi populizam u naše nastupe, jer je ipak naš pristup medijima svojevrsni društveni kapital, koji influenseri oprezno čuvaju.

Stoga, kada imam nekoliko nastupa dnevno, (dešava se da snimam svakih 15 minuta, prethodno ugovorene izjave, debate itd.), suštinsko pitanje koje se trudim da uvijek držim prisutno u glavi je: jeste li sigurni da je ono što govorite vaše iskreno mišljenje ili želite da se to dopadne publici? Ne sviđa mi se uvijek sopstveni odgovor, ali se trudim.

 

Predrag Arsovski, komunikolog i politički analitičar