Ova zajednica je i dalje prinuđena da živi „tajno“, i sa strahom da bi razotkrivanje seksualne orijentacije moglo dovesti do isključenja iz porodice i društva.

Pranvera Behluli-Restelica

„I u državi, pa i u porodici“ bio je moto šeste Parade ponosa koja je održana u Prištini, 9. juna ove godine (2022).

Tokom sedmice održan je niz aktivnosti sa ciljem zagovaranja prava LGBTIQ+ zajednice na Kosovu.

Slogan je odražavao negirano prisustvo i postojanje LGBTQI+ osoba kako u državi tako iu porodici.

Tamo je, bez izuzetka, tražena veća saradnja institucija i civilnog društva na unaprjeđenju prava LGBTIQ+ osoba i ljudskih prava uopšte.

Ali kakav je položaj LGBTIQ+ zajednice danas na Kosovu?

Organizacije koje se bave zaštitom prava LGBTIQ+ zajednice na Kosovu kažu da njihova situacija nije dobra.

Stalno traže veću institucionalnu podršku, ističući da pravo na brak, porodični život i nediskriminaciju ne treba dovoditi u pitanje.

Ova zajednica je i dalje prinuđena da živi „tajno“, i sa strahom da bi razotkrivanje seksualne orijentacije moglo dovesti do isključenja iz porodice i društva.

Pripadnici LGBTIQ+ zajednice primorani su da žive dvostruko, sklapaju brakove i osnivaju porodice, zbog fizičkog i psihičkog nasilja koje im porodica može nanijeti.

Ljudi koji pripadaju ovoj zajednici govore u svojim pričama o mračnom iskustvu sa kojim su se suočavali od djetinjstva, maltretiranju, prijetnjama, vrijeđanju i isključenju iz društva.

Iako se primjećuje da u posljednje vreme na Kosovu ima javnih istupa ljudi iz ove zajednice, slučajevi prijetnji koje dobijaju nisu mali.

U izveštaju koji je 13. januara ove godine objavila organizacija za ljudska prava Human Rights Watch, sa sjedištem u SAD, pominje se zabrinutost organizacije „CEL Kosova“ zbog neadekvatnih istraga prijetnji i govora mržnje protiv lica i aktivista LGBT zajednica, posebno na društvenim mrežama.

„U julu [2021.] CEL je izvjestio da su jednog LGBT aktivistu u Prištini napale tri nepoznate osobe, koje su ga pljuvale govoreći: ‘Ubićemo te’“, navodi se u izveštaju HRW-a.

Skupština Kosova u martu 2022. godine nije usvojila Građanski zakonik zbog primjedbi i oštrih rasprava i neslaganja sa dijelom ovog zakonika, tačnije članom koji bi omogućio izradu posebnog zakona  koji dozvoljava registraciju „građanskih zajednica“ između istopolnih osoba. Ali Ustav Republike Kosovo kaže nešto drugo. Propisuje da „na osnovu slobodnog pristanka svako uživa pravo na sklapanje braka i pravo na stvaranje porodice u skladu sa zakonom“.

Važeći Građanski zakonik kaže da je „brak pravno registrovana zajednica između dva supružnika različitog pola, kroz koju oni slobodno odlučuju da žive zajedno kao muž i žena“.

Organizacije koje se bave pravima LGBTIQ+ zajednice upozorile su da će se, ukoliko nova verzija Građanskog zakonika ne reguliše brakove između istih spolova, obratiti za mišljenje Ustavnom sudu.

 

Pranvera Behluli-Restelica je odgovorna urednica portala „Front Online“ u Prištini