Prije otprilike dvije godine, inicijativa mladih pod nazivom „Kosovo ne može da diše“ organizovala je nekoliko akcija protiv „institucionalnog rasizma EU“ prema Kosovarima.

Perparim Leka

Ljubav građana Kosova prema EU liči na onu Ničea prema Lu Salome, gdje jedna strana izražava želju da se nužno pridruži drugoj, dok druga nije sigurna i nastavlja da drži prvu u stanju nemira, bez davanja konačnog odgovora, dovodeći je do ivice ludila.

Prema anketi Međunarodnog instituta iz 2023. godine, 95% građana Kosova se izjasnilo da bi glasali za članstvo u EU ako bi to bilo stavljeno na referendum. Ovo je najveći procenat podrške članstvu u poređenju sa bilo kojom zemljom  Zapadnog Balkana. S obzirom na to da u zemlji žive  uglavnom mladi do 30 godina, mnogi bi lako mogli zaključiti da „evropozitivizam“ nije za mlade.

Postoji i druga strana medalje. Kosovari su rekorderi „neželjenih dostignuća“ u procesu integracije. U publikaciji Instituta EPIK, čini se da je Kosovo od svih zemalja najduže čekalo na liberalizaciju viznog režima. Ovaj proces je bio najduži u njegovoj istoriji. Kosovari su na liberalizaciju čekali 12 godina, dok su druge zemlje koje su se suočile sa ovim procesom čekale najviše 9 godina (Ukrajina), a zatim 5 godina (Gruzija). U međuvremenu, susjedne zemlje Zapadnog Balkana čekale su najviše 2-3 godine.

Samo jedna od institucija EU priznaje Kosovo kao nezavisnu državu (Evropski parlament), dok ostale imaju neutralan pristup statusu. Pet država članica, od 27, uopšte ne priznaju Kosovo kao nezavisnu državu. Sve su to posebni slučajevi.

To, naravno, izaziva frustraciju u pojedinim društvenim grupama. Prije otprilike dvije godine, inicijativa mladih pod nazivom „Kosovo ne može da diše“ organizovala je nekoliko akcija protiv „institucionalnog rasizma EU“ prema Kosovarima. Pomenuli su dvostruki standard EU prema Kosovu, u poređenju sa njenim pristupom drugim zemljama.

Ali uprkos tome, ovo samo pokazuje veliku želju mladih sa Kosova da se što prije pridruže evropskoj porodici. Mladi sa Kosova su aktivno angažovani na prijemu Kosova u EU. Oni prepoznaju potencijalne koristi od EU integracija, kao što su ekonomski rast i proširene mogućnosti za obrazovanje i zapošljavanje. Od sticanja nezavisnosti, pojavile su se brojne omladinske organizacije, forumi i inicijative koje se zalažu za reforme, političku stabilnost i usklađivanje sa standardima EU. Nova generacija na Kosovu sve više učestvuje u građanskim aktivnostima, zahtjevajući transparentnost, odgovornost i vladavinu zakona. Njihova posvećenost odražava snažnu želju za evropskom budućnošću, koju karakterišu demokratske vrijednosti i regionalna saradnja, i igraju odlučujuću ulogu u oblikovanju puta zemlje ka pridruživanju EU.

 

Pararim Leka je politikolog i novinar