Islamska zajednica Srbije , na prostoru Balkana, ima najdužu sada već četrdesetogodišnju tradiciju u kontroli i izdavanju halal sertifikata za prehrambene proizvode. Velike količine mesa, koje su se izvozile u zemlje  islamskog sveta iz bivše SFRJ, imale su isključivo HALAL sertifikat.

 Mustafa Jusufspahić

Halal kvalitet podrazumeva skup primenjenih postupaka u procesu proizvodnje, kao i ukupnost  karakteristika proizvoda koje su u potpunosti u skladu sa islamskim propisima te kao takav proizvod ili usluga biva prihvatljiva muslimanima za konzumiranje i korišćenje. Sa druge strane , sve veći broj nemuslimana koristi halal proizvode jer ih smatraju zdravijim i sigurnijim za upotrebu, a posebno kada je u pitanju ishrana, farmacija i  kozmetika.

Utvrđivanje i dokazivanje halal statusa proizvoda , mogu obavljati isključivo nadležne, kompetentne i osposobljene agencije, ovlašćene od strane Islamske zajednice određenog područja. Halal status je utemeljen na šerijatskim principima, a potvrđuje se isticanjem halal oznake.

Islamska zajednica Srbije , na prostoru Balkana, ima najdužu sada već četrdesetogodišnju tradiciju u kontroli i izdavanju halal sertifikata za prehrambene proizvode. Velike količine mesa, koje su se izvozile u zemlje  islamskog sveta iz bivše SFRJ, imale su isključivo HALAL sertifikat Muftijstva beogradskog i potpis tadašnjeg Muftije Hamdije ef. Jusufspahiće , koji je i utemeljitelj današnje Halal agencije Srbije.

Prevashodna delatnost halal-agencije jeste utvrđivanje halal kvaliteta i omogućavanje proizvođačima iz Srbije da steknu Halal sertifikat kojim bi proširili svoje tržište , odnosno proširile ciljne grupe i samim tim uvećale kako svoje kapacitete, tako i svoje tržište.

Poznato je da raznovrsni prehrambeni proizvodi, koji se mogu naći u prodavnicama, sadrže razne sastojke, među kojima vrlo često i razne emulgatore, koji se obeležavaju slovom E i brojem. Takođe je poznato da se oni dobijaju od životinjskih kostiju, a mnogi su i svinjskog porekla.

 

Kakav je satatus hrane koja u sebi sadrži pomenute dodatke?

Proizvođači hrane u procesu proizvodnje istoj dodaju razne vrste aditiva,  a sve to u svrhu poboljšanja njenog kvaliteta, produženja trajnosti , prevencije od kvarenja ili njene stabilizacije. Neki od njih se dodaju u toku proizvodnje, neki u toku oblikovanja, pakovanja itd.

Aditiva ima raznih vrsta, shodno njihovoj nameni, tako da imamo konzervanse, arome, emulgatore, bojila, sredstva za zaslađivanje , kiseline, baze itd. Aditivi mogu imati koristan ali i štetan uticaj na ljudsko zdravlje, zavisno od njihove količine u kojoj se uzimaju i njihovog porekla.

Činjenica je da aditivi mogu biti i životinjskog porekla, a samim tim i svinjskog.

Međutim, oni mogu biti i biljnog porekla , tako da se ne mogu posmatrati na isti način. Potrebno je za svaki broj aditiva ispitati njegov sastav , kako bi se moglo konstatovati  da li je dozvoljen ili haram, jer se vrlo često dešava da u hemijskom procesu nestane uzroka koji nešto čini zabranjenim, tako da nije dovoljno procenjivati na osnovu onoga što se može pročitati na ambalaži kao deklaracija proizvoda.

Islam pored svinjskog  i alkohola pre svega u ishrani zabranjuje sastojke ljudskog porekla. Primera radi, L-cistein, je sastojak koji nalazimo u kvascu, a koji može biti deriviran od ljudske dlake, pa je tako Halal agencija 2009. godine u kontroli pojedinih pekara i pekarskih industrija  u njihovim proizvodima otkrila te nedozvoljene sastojke u kvascu koji se koristi u njihovoj proizvodnji. Halal agencija je time doprinela celom stanovništvu bez obzira na veru , a u interesu zdravog društva , što i jeste cilj Halal misije na Zemlji. To je doprinelo da ljudi shvate važnost i ulogu naše Halal Agencije Srbije, koja je sprečila proizvođače da nastave sa tom lošom proizvođačkom praksom, kako prehrambenih, tako i kozmetičkih i farmaceutskih proizvoda.

 

Mustafa Jusufspahić, Muftija beogradski i vojni