Razloga je mnogo: rast cijena, neizvjesnost oko snabdijevanja električnom energijom i prirodnim gasom, životni standard, (pre)zaduženost države, zdravstvena kriza…

Mirce Jovanovski

Pomisao na to šta nas čeka u nadolazećoj zimi, čak i sada, u jeku ljeta, nas ‘naježi’.

Razloga za to ima mnogo: rast cijena, neizvjesnost oko snabdijevanja električnom energijom i prirodnim gasom, životni standard, (pre)zaduženost države, zdravstvena kriza… Prije svega, politička situacija je na tački ključanja, ponajviše zbog dileme da li ulaziti u pristupne pregovore sa EU pod uslovima predviđenim Pregovaračkim okvirom, koji je podijelio društvo i potpuno zaokupio pažnju Vlade.

Sve u svemu, previše šokova za krhku makedonsku ekonomiju.

Pitanje je da li ćemo imati snage da se nosimo sa ovakvim izazovima.

U Vladi uvjeravaju da su stvari pod kontrolom – naredne zime ne očekuju se restrikcije u snabdijevanju strujom, a obećavaju i nesmetano centralno grijanje za 60 hiljada domaćinstava u Skoplju.

S druge strane, iz Privredne komore Sjeverne Makedonije upozoravaju da je najveći problem upravo cijena struje – zbog nedovoljne domaće proizvodnje elektroprivrede su prinuđene da plaćaju 500 eura po megavat-satu, u odnosu na prosječnu cijenu u većini zemalja na Zapadnom Balkanu, koja je 60 – 80 eura.

Makedonsko energetsko udruženje sumnja da su kadrovski, tehnički i logistički uslovi u državnom ESM-u takvi da se problem snabdijevanja električnom energijom može riješiti. A ako kompanije propadnu, onda će posljedice za cijelu državu biti nesagledive.

Slično je i sa snabdijevanjem gasom, koji se do kraja godine obezbjeđuje preko jedinog priključka – gasovoda kroz Bugarsku, ali je dilema: šta ako Rusija zatvori ventile? Izlazna opcija je snabdijevanje iz drugih izvora, nakon puštanja u rad interkonektora između Bugarske i Grčke, a predviđamo istu vezu između Makedonije i Grčke, za koju još nije raspisan tender.

Mnoge kompanije su se orjentisale na fotonaponsku energiju kako bi smanjile zavisnost od slobodnog tržišta, ali njihova ulaganja su zaglavljena u administrativnim procedurama i dobijanju odgovarajućih dozvola. Nezvanično, riječ je o instaliranih 200 megavata fotonaponske energije, skoro koliko i jedan blok REK „Bitola“ (ukupno ih ima tri), najveći energetski kapacitet u zemlji.

A jesen, pa zima, sve su bliže.

Postavlja se pitanje da li će 76 miliona eura predviđenih rebalansom budžeta biti dovoljno za pomoć kompanijama i građanima? Očekuje se da će većina mjera biti aktivna početkom četvrtog kvartala ove godine. Za mnoge kojima su namijenjene, možda će biti kasno.

Energija nije jedini problem.

Inflacija je u junu porasla na 14,5 posto na godišnjem nivou, a za samo mjesec dana viša je za 2,8 posto, što je mnogo za zemlju koja godinama drži stopu od 1-2 posto. Ovakvo povećanje troškova života „pojelo“ je rast plata. Iako je prosječna neto plata u aprilu dostigla 31.525 denara (10,9 % više nego u istom mjesecu prošle godine), u korelaciji s inflacijom (10,5% u aprilu), ispada da je realni rast prihoda bio 0,3 posto. Ovi odnosi će sigurno biti lošiji kada se pojave novi podaci.

Rast privrede se ne odvija željenim tempom – u prvom kvartalu ove godine BDP je porastao za 2,4%, što je jedna od najnižih stopa u zemljama regiona. Prerano je za procjene do kraja godine, ali najnovija prognoza Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije nagovještava sumornu situaciju – prema njihovim ljetnim prognozama, makedonski BDP ove godine će porasti samo jedan posto, a inflacija će iznositi 11,9%.

A to već liči na stagflaciju, stanje od kojeg se svakom ekonomisti diže kosa na glavi.

 

Mirče Jovanovski, urednik Nezavisnog portala