Da li se  ljudi u regionu dobro poznaju, da li su te snažne emocije zasnovane na ličnim iskustvima ili su odraz: dnevno-političkog narativa, istorijskih događaja ili medijskog predstavljanja drugih?

Dr Metodija Stojčeski

Ako bi sabrali sve zemlje u regionu, dobili bismo ukupno oko 42,3 miliona stanovnika,  populacije koja je multinacionalna, multikonfesionalna i rasprostranjena na relativno velikom području. Ali što je najvažnije, to je populacija sa jakim emocionalnim vezama koje variraju od snažnih simpatija do snažne mržnje. Ali lako je mrzjeti kad ne znate ništa o drugoj strani.

Da li se ti ljudi dovoljno dobro poznaju, da li su te snažne emocije zasnovane na ličnim iskustvima ili su odraz: dnevno-političkog narativa, istorijskih događaja ili medijskog predstavljanja drugih?

Prije donošenja zaključka, želio bih da podijelim s vama neka lična iskustva koja sam stekao učešćem u timu koji već više od godinu dana sprovodi inicijativu za uspostavljanje bilateralnih kancelarija za saradnju mladih između Republike Sjeverne Makedonije i Grčke.

Na samom početku inicijative sproveli smo anketu kako bismo saznali kako  mladi sa obje strane granice percipiraju jedni druge. Istraživanje je obuhvatilo ispitanike od 16 do 29 godina.

Iz mnoštva informacija koje smo ovom prilikom dobili, volio bih da slobodno protumačim sljedeće:

Gotovo 60% mladih Grka koje smo anketirali nikada nije putovalo u susjednu zemlju, dok je gotovo 85% mladih iz Republike Sjeverne Makedonije posjetilo Grčku.

Od mladih ljudi koji su posjetili susjednu državu, neznatan broj je onih koji mogu reći da nekoga poznaju ili imaju prijatelje u susjedstvu, a broj onih koji poznaju stvarne potrebe i uslove života mladih iz susjedne države još je manji. Najčešće su mladi Grci samo u proputovanju do drugih zemalja u regionu imali priliku da pređu sjevernu granicu, dok je mladima iz naše zemlje Grčka bila odredište za ljetovanje i šoping.

Ono što me posebno raduje je da su se stavovi mladih o saradnji nakon potpisivanja Prespanskog sporazuma znatno promijenili nabolje, iako nedostaju alati za realizaciju ove saradnje.

Mogu slobodno da zaključim da se mladi iz obje zemlje ne poznaju, da razvijaju osećanja prema drugoj strani na osnovu informacija koje su im date u društvima u kojima žive. Potrebno je stvoriti platformu za komunikaciju i upoznavanje mladih susjeda.

Nažalost (ili na sreću, zavisi), stvarno stanje nije poput video igara koje okupiraju mlade ljude zaglavljene između online nastave i policijskog sata, pa ne možemo samo kliknuti i prebaciti naše zemlje u drugi region Evrope, sa privilegijom da biramo susjede. Tu smo – gdje smo, jedni pored drugih, i moramo da gradimo održive odnose zasnovane na uzajamnom poznavanju.

Društva u regionu su povezana i funkcionišu po zakonitostima spojenih posuda, dobre i loše stvari mogu vrlo lako preći iz jednog u drugo društvo. Bez stabilnog okruženja ne postoji mogućnost za prosperitet nijedne države, bez obzira da li je članica EU ili samo kandidat.

Političari u regionu moraju imati više hrabrosti i prihvatiti kompromise, kako bi što prije omogućili pomirenje i izgradnju zajedničke budućnosti, radi napretka cijelog regiona. Barem ovaj put, ponašajmo se kao region, kako bismo mogli na vrijeme da se suočimo i ispriječimo crtanju novih političkih mapa od strane drugih aktera.

 

Dr Metodija Stojčeski, izvršni direktor Saveza mladih – Kruševo