Doći će dan kada će u Albaniji visoki zvaničnici umiješani u korupcijske skandale biti istraženi, suđeni i osuđeni. Ali, taj dan nije blizu, sve dok se u mreži pravde lovi samo sitna riba.

Lutfi Derviši

 

Na 125 stranica godišnjeg izvještaja Evropske komisije za Albaniju za 2020. godinu, obimnom materijalu koji skenira i analizira situaciju u zemlji sa 35 pregovaračkih poglavlja, riječ „(anti) korupcija“ se pominje 90 puta!

Prema organizaciji Transparency International (TI) – Albanija je na posljednjem mjestu u Evropi kada je riječ o antikorupciji. Sa rezultatom od samo 35 (od ukupno 100), Albanija je u posljednje tri godine pala za 23 mjesta. TI smatra da je korupcija ovdje endemska i da pogađa čak i visoke nivoe vlasti.

Prema posljednjem godišnjem izvještaju Evropske komisije, korupcija u Albaniji je široko rasprostranjena i ostaje razlog za „ozbiljnu zabrinutost“. Dugi niz godina jedan od glavnih izazova u borbi protiv korupcije je nekažnjavanje visokih zvaničnika.

Mediji pišu o korupciji; političari igraju ping – pong međusobnim optužbama, ali ipak pravni sistem ima završnu riječ.

Albanija je jedinstven slučaj što se tiče pravosudnog sistema.

Započeta je do sada neviđena reforma pravosuđa, koja ima za cilj “čišćenje” sistema i reformisanje pravosudnih institucija.

Uz podršku svih poslanika, Ustav je promijenjen u julu 2016. godine, što je dalo značajnu ulogu Međunarodnoj Misiji za Monitoring.

800 tužilaca i sudija prolaze kroz postupak provjere, vrlo detaljnu analizu koja skenira ne samo njihovo bogatstvo, već i profesionalnost i integritet. Četiri godine nakon što su se dogodile ustavne promjene, rezultati su različiti. Više od 50% sudija i tužilaca koji su prošli postupak provjere nisu prošli test. “Čišćenje” se dešava, ali cijena ove jedinstvene operacije je vrlo visoka. Sudije visokog nivoa nisu uspješno prošle postupak provjere.

Zemlja je bez funkcionalnog Ustavnog i Vrhovnog suda. Kao rezultat postupka provjere ugrožena je i funkcionalnost Apelacionog suda.

Entuzijazam prema pravosudnim reformama zamjenjuje realnost ostvarivanja istih, i danas je prihvaćeno da je proces složen, neizbježan, ali da mu treba i vrijeme.

Jedan od glavnih uslova da Albanija započne pregovarački proces s Evropskom unijom je postojanje funkcionalnog Ustavnog suda.

Nada da se kultura nekažnjavanja bliži kraju oslanja se na nove pravosudne institucije, odnosno na Specijalno tužilaštvo protiv korupcije i Sud protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Nove institucije, još uvijek nepotpune, započele su s radom, ali prvi sudski slučajevi se čine nepouzdanim: istraga i presude slučajevima sa najnižih nivoa vlasti. Lov na „krupnu ribu“, od kojeg građani imaju velika očekivanja, još se nije dogodio.

Kako se boriti protiv korupcije kad zemlja nema funkcionalan ni Ustavni ni  Vrhovni sud? Može li Albanija zaista izvještavati o slučajevima korupcije na visokom nivou koji su istraženi, suđeni i osuđeni? Albanci se obraćaju Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu zbog slučajeva koje ne mogu da riješe na Vrhovnom sudu u Albaniji, a politika se zbog odsustva Ustavnog suda obraća Venecijanskoj komisiji kako bi dobila mišljenje o pitanjima koja krše Ustav.

Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala zahtijeva jasnu političku volju i nezavisno i funkcionalno sudstvo. Doći će dan kada će u Albaniji visoki zvaničnici umiješani u korupcionaške skandale biti istraženi, suđeni i osuđeni. Ali, taj dan nije blizu, sve dok se u mreži pravde lovi samo sitna riba.

 

Lutfi Derviiši je urednik i voditelj nedjeljne emisije „Përballë“ na albanskoj Nacionalnoj televiziji. Trener je u Albanskom institutu za medije. Dugo godina je gostujući predavač na Univerzitetu u Tirani, Odsjek za novinarstvo i komunikacije, na predmetu  „Istraživačko novinarstvo“.