U sprovođenju procesa integracije, problemi sa kojima se Albanija suočava počinju nedostatkom funkcionalne demokratije, nedostatkom vladavine prava, ekonomijom koja se troši ne proizvodeći ništa i autokratskim mentalitetom vladavine.

Klajda Gjosha 

Evropska integracija Albanije dug je i naporan put koji traje 29 godina. Uprkos jasnoj težnji Albanije da postane dio evropske porodice i njenih vrijednosti, poteškoće su bile različite kako u unutrašnjoj politici, tako i u lavirintu samog projekta proširenja EU.

U sprovođenju procesa integracije, problemi sa kojima se Albanija suočava počinju nedostatkom funkcionalne demokratije, nedostatkom vladavine prava, ekonomijom koja se troši ne proizvodeći ništa i autokratskim mentalitetom vladavine. Ovo je onemogućilo edukaciju naših građana o evropskom načinu ponašanja. Albanci su Evropljani po svojim vrijednostima i svom duhu, i sve dok godinama žive u mnogim  zemljama EU, integrisani u svom najboljem izdanju, oni su naši najbolji ambasadori. Ali koliko su građani koji žive u Albaniji svjesni svojih odgovornosti na putu ka EU? Da li su potpuno svjesni da proces integracije podrazumijeva duboke promjene, transformaciju i reforme? Čak i kada je riječ o odnosu građana prema državi ili zakonu i kulturi poštovanja institucija.

Ekstremna politička polarizacija, oslabljene nezavisne institucije (posebno pravosudni sistem), nemogućnost postizanja kompromisa, ekstremne ekonomske i socijalne polarizacije, korupcija, vidljiva marginalizacija određenih grupa i područja – ozbiljne su prepreke za normalan razvoj države. Nema sumnje da su sve ovo veliki izazovi sa kojima se danas moramo suočiti kako bi zemlja napredovala u procesu integracija.

Naše putovanje je usko povezano sa zemljama regiona, posebno sa Sjevernom Makedonijom. Iako su ove zemlje imale i druge spoljne probleme, vođene na bilateralnom nivou, nažalost Albanija je kažnjena zbog svojih unutrašnjih problema. Ovo je prouzrokovalo jače veze između zemalja i u napretku i u blokadi procesa integracije.

Kosovski proces je uslovljen zbog Srbije. Postizanje međusobnog sporazuma između Kosova i Srbije normalizovalo bi odnose i doprinijelo uzajamnom priznavanju, a to je ono što je neophodno za njihovo članstvo u EU.

Sudbina Albanije povezana je sa Sjevernom Makedonijom i zaista je tužno da je zemlja koja je žrtvovala sve, uključujući i svoj identitet, prinuđena da sačeka ispunjenje 15 uslova Albanije, koji su taoci polarizovane politike i neodgovornosti vladajućeg rukovodstva.

Kako da čekanje na Albaniju nije dovoljno, EU kao i uvijek nastavlja da otvara pitanja koja se s vremena na vreme javljaju, kao što je slučaj bugarske blokade Sjeverne Makedonije zbog pitanja bugarskog jezika.

Svi ovi problemi koji se čine normalnim i rješivim, u stvarnosti donose vrlo veliki rizik, uključujući i kašnjenje u procesu integracije. Oni dovode do sukoba i neprestano ugrožavaju stabilnost regiona i EU. Jedino efikasno rješenje bilo bi zeleno svjetlo za nastavak projekta proširenja, kao jednog od najuspješnijih projekata EU.

Ponovna potvrda evropske perspektive kroz odobravanje liberalizacije viznog režima za građane Kosova i otvaranje pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom dalo bi vjetar u leđa procesu, vratilo povjerenje naših građana i nastavilo da razvija odnose između regiona i EU!

 

Klajda Gjosha je bila zamjenica ministra za rad i socijalna pitanja, od 2013. do 2017. godine bila je imenovana je za ministricu za evropske integracije u Republici Albaniji.