Imajući u vidu njhovu svrhu i funkciju, područja u kojima posluju kao i grupe kojima služe – vrijednosti i potencijali ovog preduzetništva su ogromni.

Juliana Hodža

 Socijalno preduzetništvo u Albaniji razvilo se uglavnom nakon 2011. godine, kada je počela javna rasprava o ovom obliku ekonomskog organizovanja sa društvenom svrhom. Debata je pokrenuta implementacijom Inicijative za socijalno poslovanje od strane Evropske unije koja uključuje i Zapadni Balkan.

„Partner – Albanija za promjene i razvoj“,  kao organizacija koja je podržavala socijalno preduzetništvo, imao je priliku da bude svjedok razvoja u ovoj oblasti.

Kao sektor u nastajanju, bez odgovarajuće podrške države, pati od potpunog nedostatka zvaničnih podataka. Pravni okvir koji je započeo 2016. godine, a završen 2019, predstavlja problem u organizaciji i funkcionisanju socijalnog preduzetništva. Nudi minimum stimulativnih mjera, koje nisu ni primijenjene i shodno tome nisu dale nikakve rezultate.

Uprkos tome, naše studije pokazuju da se širi ideja socijalnog preduzetništva. Tirana je i dalje njegov najveći i najvažniji centar. 40% socijalnih preduzeća bavi se integracijom marginalizovanih grupa, 31% podržava interes radnika, poljoprivrednika ili zanatlija, obezbeđujući pristojna primanja, a preostalih 24% nudi socijalne usluge. Njihov fokus je uglavnom na nezaposlenima, mladima, ženama, pojedincima ispod granice siromaštva i Romima.

Socijalna preduzeća uglavom imaju oko pet zaposlenih, iako jedan mali procenat angažuje i više od 16 zaposlenih.

Imajući u vidu njhovu svrhu i funkciju, područja u kojima posluju kao i grupe kojima služe – vrijednosti i potencijali ovog preduzetništva su ogromni. Naročito se to pokazalo u ovom teškom periodu pandemije, kada su radili manje, ali nisu zaustavili svoje poslovanje, iako nisu bili uključeni u programe državne podrške.

Socijalna preduzeća pružaju vitalne usluge mnogim socijalnim grupama  kojima se javne službe ne bave, uključujući usluge rehabilitacije svih oblika, psihosocijalno savjetovanje, usluge podrške zajednicama u potrebi, podršku aktivnostima za uključivanje u rad.

Zahvaljujući podršci stranih donatora, socijalno preduzetništvo je brzo prilagodilo svoje usluge i na onlajn format. Važan i inovativan razvoj socijalnog preduzetništva povezan je i sa društvenom upotrebom imovine oduzete od organizovanog kriminala.

Ovo je nova praksa na Zapadnom Balkanu, koju su u Albaniji uveli i razvili prije tri godine „Partneri Albanija“, uz podršku Delegacije Evropske unije u Albaniji. Prva tri socijalna preduzeća osnovana su u tri različita grada u zemlji, na imovini oduzetoj od organizovanog kriminala. Danas su to mali proizvodni pogoni poput poslastičara i zanatskih radnji. Oni zapošljavaju mlade ljude, kao i žene i djevojke žrtve porodičnog nasilja.

Ova uspješna praksa se širi i u drugim gradovima i praćena je pozitivnim razvojem zakonodavstva. U ovom slučaju, vrijednost socijalnog preduzetništva  pobjeđuje gore pomenute, paradoksalno ih čineći i direktnim doprinosiocima u jačanju vladavine prava i razvoju zajednice.

Da ne bi propustili ovaj trenutak razvoja socijalnog preduzetništva, važno je da dobiju što veću podršku. Hitna je potreba za regionalnom saradnjom, pristupom tržištu i novim izvorima finansiranja. Ova potreba objavljena je u Dua Partner Invest-u, regionalnoj platformi za saradnju koja ima za cilj privlačenje investicija i specijalnu pomoć za preduzetništvo na Balkanu.

Budućnost preduzetništva duboko je povezana sa regionalnom saradnjom, kao i mnoge druge oblasti ekonomije. Uz velika interesovanja aktera na Balkanu i sve veću podršku privatnih i javnih aktera, očekuje se da će socijalno preduzetništvo, uprkos teškoćama u razvoju, imati veoma važan napredak.

 

Juliana Hodža je direktorka „Albanije za promene i razvoj“ od osnivanja organizacije.