Otvaranje muzeja pokrenulo je i niz drugih paralelnih procesa, start up turističke ture „Valter brani Sarajevo“, te interes kineske i svjetske filmske industrije za remake filmova Šibe Krvavca.

Jasmin Duraković

Otvaranje muzeja „Valter brani Sarajevo“ bila je vijest o kojoj su tokom 2019. godine regionalni mediji izvještavali sa neskrivenim simpatijama i kao rijetko uspješnoj praksi očuvanja filmske baštine, ali primjeru kako se stvara nova turistička atrakcije u glavnom gradu BiH.

„Valter brani Sarajevo“ je puno više od jednog filma; ovo remek djelo ratnog akcionog filma Hajrudina Šibe Krvavca vremenom je postalo čistim brendom popularne kulture na prostorima bivše Jugoslavije, te jedan od simbola današnjeg Sarajeva.

Slava ovoga filma odavno je prešla granice bivše Jugoslavije, pa je tako postao jedan od najpopularnijih filmova ikada u dalekoj Kini. Upravo su Kinezi i bili najbrojniji gosti u ovome muzeju, ali nisu zaostajali ni oni iz Srbije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, te značajan broj onih iz zapadnoevropskih zemalja koje zanima kolektivno sjećanje na vrijeme Drugog svjetskog rata i evropski antifašizam.

Sam muzej kreiran je po uzoru na slične primjere iz svijeta, te predstavlja atraktivnu kombinaciju muzeja voštanih figura, scenografskih rekonstrukcija iz filma, uz atmosferski audio-vizualni ugođaj koji nas vraća u atmosferu filma i Sarajeva iz vremena Drugog svjetskog rata.

Otvaranje muzeja pokrenulo je i niz drugih paralelnih procesa, start up turističke ture „Valter brani Sarajevo“, te interes kineske i svjetske filmske industrije za remake filmova Šibe Krvavca.

Nažalost, korona virus privremeno je zaustavio daljnje širenje ovoga muzeja i njegovo potpuno etabliranje na mapi turstičke ponude Sarajeva.

Kao pokretača ideje otvaranja i same postavke muzeja, u sklopu djelovanja Filmskog centra Sarajevo, raduje me ponovni interes za ovaj muzej. Pa se novoizabrana uprava Grada Sarajeva želi uključiti u razvoj ove nesvakidašnje kulturološko-turističke priče, te se razmatraju  i opcije o novoj, dosta atraktivnijoj lokaciji u staroj gradskoj jezgri, turistički najatraktivnijem dijelu Sarajeva.

Uoči pandemije Sarajevo je doživljavalo svoj turistički procvat, te su ovakvi projekti bili više nego dobrodošli u funkciji poboljšanja ponude za stotine hiljada turista koje privlači magnetizam historijskog nasljeđa grada na Miljacki.

Istovremeno, ovaj muzej je pokazao kako kultura i umjetnost, osim značaja u ovome polju, mogu biti robna marka koja ima svoju tržišnu, ovaj put – turističku, vrijednost.

Još puno toga treba uraditi kako bi Sarajevo u svakom pogledu moglo opravdati epitet balkanske turističke atrakcije. Bez suvremene infrastrukture i zrelosti turističke industrije, rezultati će biti polovični.

Svijet današnjice traži priče muzejski atraktivno ispričane, te infrastrukturu i osmišljenu turističku ponudu turističke destinacije poput Sarajeva.

Genije „partizanskog vesterna“, autor filma „Valter brani Sarajevo“, nije mogao ni zamisliti da će toliko godina kasnije biti i dalje popularan kod publike, te da će se po njegovim filmova postavljati i otvarati muzeji.

Duha grada nema bez njegovih ljudi. Nema tog duha ni bez kreativaca kakav je bio reditelj Krvavac, ali ni bez svijesti o vlastitom značaju i potencijalima.

Zato će iznad Sarajeva, kao historijskog grada kojem je burna historija donosila teške momente ali i ostavljala iza sebe znamenja, historiju i velike priče, zauvijek stajati duh ljudi poput Hajrudina Šibe Krvavca, ali i svih onih koji su učestovali u stvaranju filma koji inspiriše današnje filmadžije ali i čitave generacije. Taj duh iznad Sarajeva kratko kaže:

– Das ist Valter.

 

Jasmin Duraković, bosanskohercegovački novinar, producent, dramski pisac, pozorišni i filmski reditelj. Njegovi najpoznatiji dugometražni filmovi su „Nafaka“ i „Sevdah za Karima“