Nikada se nije više govorilo o „zdravoj ishrani“ a manje znalo; imamo različita uvjerenja i teorije, čak i naučne. To je posljedica kombinacije “superinformacija“ i marketinga u današnjem svijetu.

Iva Tiço

Podignite ruku ako nikada niste objavili nijednu fotografiju hrane na društvenim mrežama!

Ako je tako, vi sigurno niste s ove planete, gdje se sve fotografiše i dijeli s drugima prije nego što se u tome uživa. Jelo i razgovor o hrani oduvijek su bili vrlo popularna tema, ali su postali glavna tema u razdoblju p.k.e, “nakon karantinske ere”, kada se čovječanstvo nalazi između kuvarske obuke koju smo prošli dok smo bili prisiljeni na život u četiri zida i rasprava o tome „kako se riješiti viška masnoće“, koja je posljedica boravka kod kuće i hodanja naprijed -nazad, od rerne do frižidera.

Riječi „nutricionista“, „food bloger“ ili „food guru” nikada nisu bile modernije nego danas. Marketinške agencije tvrde da veliki dio budžeta prehrambenih kompanija i industrija koje se vrte oko kuhinje sada ide na internet, a ne na tradicionalne medije – ide na „influensere“, djevojke i žene, profesionalne ili ne, koje kuvaju, fotografišu, i postavljaju slike jela uz recepte. Veoma mali broj njih koristi izraz „reklamiranje“ – većina prenosi reklamu kao savjet svojim pratiocima. Što su marketinške vještine influensera bolje, to je reklama skrivenija. Pravi nutricionisti i blogeri o hrani lutaju po gotovo nevidljivoj granici između to dvoje. Moraju dijeliti recepte kako bi pratioci ostali “zakačeni” na njihovu stranicu, ali ponekad ne odole iskušenju da pojedu dio marketinškog “kolača”, uglavnom kroz uvođenje „zdravih“ proizvoda u svoje savjete. Naravno, sponzorisanih.

Pratioci su se našli zaglavljeni u sredini. Kako da znaju da je određena hrana zaista zdrava, a druga samo „prerušena“ u zdravu? Kako da razumiju da biti zdrav ne znači nužno i nemati masnoću na stomaku? Kako razlikovati nutricionistu od nekoga ko je čitao neke stvari na internetu, ili je pohađao kurs, a danas vodi biznis?! Instagram i društvene mreže daju prostor svima, i malo je vjerovatno da će u bliskoj budućnosti postojati bilo kakav selektivni filter ili potvrda o pouzdanosti.

Ipak, samo moramo malo podesiti naše “antene” da bismo lakše razumjeli: ako neko govori o ishrani sa redovnim obrocima, sezonskim proizvodima, ne isključuje određenu hrane ili gura super-namirnice, onda imamo posla s obrazovanim profesionalcem kome možemo vjerovati. Ako govorimo o keto, postu, sedmodnevnoj dijeti, kaloričnoj dijeti, detoksikaciji i svim onim stavkama koje su sažete u naslovu poput „Kako izgubiti x kilograma u x dana“, onda imamo posla s dijetama koje nisu uvijek vezane za zdravlje.

Zvuči pomalo komplikovano, zar ne?! Nikada se nije više govorilo o „zdravoj ishrani“ a manje znalo; imamo različita uvjerenja i teorije, čak i naučne. To je posljedica kombinacije “superinformacija“ i marketinga u današnjem svijetu.

Dakle, jedini način da preživite je da slušate svoje tijelo, očitavate njegove signale i posjećujete društvene mreže s malo rezerve: pratite ih kao inspiraciju, a radite onako znate i kako su vas bake učile – one su kuvale divno i živjele zdravo, a u svojoj kuhinji nisu imale avokado i kinou, i nikad nisu čule za post.

 

Iva Tiço je novinarka skoro 25 godina, autorka i prevodilac, a tri godine ko-autorka bloga o hrani – rozmarina.al