Teorije zavere i nizak nivo poverenja u institucije uticali su i na poverenje građana u vakcinaciju protiv korona virusa.

Imer Mushkolaj

Moja majka se seća vremena kada je na Kosovu izbila epidemija malih boginja – naime, epidemije virusa variole vere.  To je bila poslednja epidemija ovog virusa u Evropi. Lekar Dželal Džibo je 13. marta 1972. godine dijagnostikovao virus kod devojčice iz Orahovca. Dva meseca kasnije, kada je bitka protiv ove epidemije okončana, statistika je pokazala da je u Jugoslaviji bilo zaraženo 175 ljudi, od kojih je 35 umrlo. Tada je država organizovala vakcinisanje 18 miliona građana. Epidemiolozi  tog vremena kažu da je epidemija “pukla” zbog otpora građana da se vakcinišu.

Tačno 48 godina kasnije, 13. marta 2020. godine, prvi slučajevi Kovid-19 identifikovani su na Kosovu. Do sada je broj zaraženih blizu 60 hiljada, dok broj smrtnih slučajeva dostiže brojku od 1500 ljudi. Vakcinacija još nije započeta, dok se skepticizam građana prema vakcinaciji nastavlja. Teorije zavere ne jenjavaju, dok institucije kažu da čine sve od sebe da osiguraju neophodne vakcine.

Prema istraživanju koje je sprovela Savetodavna grupa za politiku Balkana u Evropi (BiEPAG) tokom prošlog meseca, približno 50% ispitanih građana iz zemalja Zapadnog Balkana izjavilo je da ne želi da se vakciniše protiv korona virusa. Na Kosovu ovi procenti dostižu 56%, dok je samo 37% ispitanika spremno za vakcinaciju.

Postavlja se pitanje šta je uticalo na ovakvu statistiku?

Naravno, uticaj teorija zavere je velik ali, i nizak nivo poverenja u institucije ima izuzetan značaj. Prema istraživanju Kosovskog centra za bezbednosne studije objavljenoj u novembru prošle godine, samo 4% građana ima poverenja u Vladu Kosova, dok 52% ispitanika tvrdi da apsolutno nemaju poverenja u ovu instituciju.

* * *

Moja  majka, u svojim sedamdesetim, za sada je uspela da izbegne infekciju. Vakcinisala se protiv sezonskog gripa i stalno pita kada će stići vakcine protiv korona virusa. Međutim, čini se da vlast nije zaokupljena vakcinama kao što je zauzeta predizbornom kampanjom za parlamentarne izbore 14. februara. Teško je dobiti poverenje građana u neophodnu vakcinaciju kada sami političari ne poštuju mere bezbednosti za zaštitu od korona virusa. Teško je poverovati izjavama o vakcinaciji, kada ministar zdravlja organizuje okupljanja za predizbornu kampanju ne obraćajući pažnju na mere zaštite o kojima je on sam odlučivao.

Institucije i mediji treba da se usredsrede na značaj koji vakcinacija ima, naravno, bez izopštavanja onih koji su protiv vakcinacije.

Epidemija variole vere iz 1972. godine izbila je zbog otpora protiv vakcinacije, pa je samim tim bunt protiv uzimanja Kovid-19 vakcine sam po sebi zločin. Upravo zbog toga će ljudi i dalje umirati, a ekonomija ostati uništena. Stoga je vakcinacija neophodnost – vakcinacija je emancipacija.

 

Imer Mushkolaj je novinar već više od 25 godina. Radio je u različitim medijima i upravljao mnogim od njih. Takođe je bio predavač novinarstva i komunikologije. Aktivista je civilnog društva, kolumnista i politički analitičar.