Izuzetan doprinos na povećanju energijske efikasnosti ima „Uvođenje realnih cijena energije na povećanje energijske efikasnosti“, no aktuelna globalna kriza u Bosni i Hercegovini otežava njeno uvođenje.

Hajdar Arifagić

Potrošači u Bosni i Hercegovini trenutno su uredno snabdjeveni električnom energijom, a tako bi trebalo biti i u narednom periodu unatoč svjetskoj energetskoj krizi. Naime na izbornim listama gotovo svih stranaka, partija i koalicija primjetan je veći broj inženjera elektrotehnike, dakle i elektroenergetičara. Koncentracija pameti i političke moći po njihovom izboru ne bi nas smjela ostaviti u mraku. S tim u vezi nije slučajno da je izgradnja nove vjetroelektrane na prevoju pravca Sarajevo-Mostar, počela upravo u periodu najžešće ovogodišnje predizborne kampanje. A nije mnogo vremena prošlo da sluha za takav poduhvat, sada već preminulog univerzitetskog profesora dr. Fajika Begića, koji je na toj lokaciji još prije dvije decenije postavio laboratoriju za mjerenje brzine vjetra i tvrdio da je idealna za proizvodnju struje. Obnovljivi izvori tada nisu bili interesantni kao danas. U procesu tranzicije elektroenergetskog sektora i njegove dekarbonizacije postali su važan stub energetske budućnosti.

Geopolitička situacija u svijetu i energetska kriza nameću potrebu za traženjem novih rješenja u proizvodnji i potrošnji energije. Povećanje energijske efikasnosti (štednja električne energije) nameće se kao spasonosno rješenje. Energijska efikasnost je po važnosti u vrhu liste mjera za provođenje energetske tranzicije. Pitanje, koliko električne se energije proizvodi u BiH, po značaju identično je pitanju koliko energije štedimo. Evo i zbog čega: najveće mogućnosti ušteda električne energije leže u neposrednoj potrošnji, posebice u sektorima kućanstva i usluga. Samo upotrebom štedljivih sijalica domaćinstva troškove rasvjete stambenog prostora mogu smanjiti za 85 posto.

Povećanje energijske efikasnosti ima za cilj smanjenje potrošnje električne energije, koje rezultira smanjenjem emisija stakleničkih plinova, uz zadržavanje sigurnosti opskrbe potrošača i prihvatljive cijene energije. Izuzetan doprinos na povećanju energijske efikasnosti ima uvođenje realnih cijena energije. No aktuelna globalna kriza otežava njihovo uvođenje i zbog konkurentnosti privrede. U Bosni i Hercegovini uvođenje realnih cijena trenutno nije aktuelno. Ne samo zbog izbora i očuvanja mira nego i zbog činjenice da ni privreda neki novi realno veći namet ne bi mogla podnijeti. Direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija i federalni ministar energetike, rudarstva i privrede Nermin Džindić u toku predizborne kampanje izjavili su da električna energija neće poskupjeti do kraja godine!? Nažalost hoće bez obzira na to da li će na vlast doći nove stranke i snage ili će aktuelne produžiti još jedan mandat. Povećanje cijena jedna je od mjera da se energija još više štedi kako u kući/stanu tako i u procesu proizvodnje, a finansijski parametri u proizvodnji i isporuci, odnosno prodaji struje u elektroenergetskim kompanijama dovedu u što realniji odnos.

Rudari, međutim, nemaju strpljenja da iščekuju šta će se desiti u narednih nekoliko mjeseci. Najavili su generalni štrajk tražeći potpisivanje kolektivnog ugovora kojim će njihove zarade biti uvećane i plus tome povećanje naknade za topli obrok. Njih štednja svjetla ne interesuje. U mraku su navikli  raditi a nerijetko i jesti!

 

Hajdar Arifagić, novinar i publicista iz Sarajeva