Stopa inflacije na Kosovu naglo raste i do 12,5%, što čini inflaciju glavnom i naktuelnijom brigom u društvu.

Gazmend Berlajolli

Brutalna ruska agresija na Ukrajinu je velika uzbuna za svjetsku bezbijednost, ekonomiju i međunarodnu trgovinu, kao i za globalnu energetsku arhitekturu. Štaviše, ovaj rat ukazao je na činjenicu da živimo u globalnom svijetu i da je nemoguće zadržati ratove unutar geografskih granica samih država. Upotreba hibridnih taktika počevši od ljudskih gubitaka, uništavanja imovine, izazivanja humanitarnih kriza, sajber napada, propagande i dezinformacija, kao i ekonomskih poteškoća, rezultiraće pojačanjem tenzija i pogoršanjem geopolitičke situacije uopšte, pa se očekuju globalne posljedice.

Sa ekonomske tačke gledišta i na osnovu izvještaja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), rat u Ukrajini i pandemija COVID-19 u velikoj mjeri su uticali na međunarodnu trgovinu, sputavajući privredni rast, povećavajući inflaciju i usporavajući tranziciju ka zelenoj energiji. Takođe, ruska agresija u Ukrajini stvorila je hitnu potrebu za humanitarnom podrškom, jer je ovaj rat primorao više od 11 miliona građana da napusti svoje domove.

Lanac snabdijevanja je takođe pogođen jer Ukrajina i Rusija predstavljaju značajne ekonomske sile na svjetskom tržištu. Sama Ukrajina može da proizvede hranu za 400 miliona građana svijeta. Konkretno, Ukrajina isporučuje 50% svjetske nafte, 10% žitarica i 13% kukuruza, dok Rusija snabdijeva oko 14% tržišta đubrivima. Uzimimo u obzir da rat u Ukrajini negativno utiče na redovan proizvodni proces, poljoprivrednici nisu bili u mogućnosti da obezbijede potrebno sjeme i đubrivo, pa se očekuje jesen sa malim prinosom, što će još više da produbi svjetsku krizu hrane.

Naravno, Kosovo, zajedno sa regionom Zapadnog Balkana, oseća posljedice, jer poslednji izveštaji MMF-a pokazuju da će Kosovo 2022. godine imati pad bruto domaćeg proizvoda. Stopa inflacije na Kosovu pokazuje nagli porast i do 12,5 % (Agencija za statistiku Kosova – maj 2022), što je čini glavnom i naktuelnijom brigom u društvu.

Percepcija građana je da su cijene porasle za više od 12,5% i smatraju da su svi artikli i usluge skuplji za oko 30-50%. Ovaj fenomen prati mnogo neizvjesnosti i nepoznanica.

Ublažavanje efekta rastuće inflacije koja je rezultat rasta uvoznih cijena, kao i nesigurnosti oko pristupačnog snabdijevanja energijom trebalo bi da budu među glavnim prioritetima vlada u regionu. Štaviše, odluke vlada regiona treba da predvide olakšice za porodične ekonomije i omoguće da se ova kriza prevaziđe bez većih posljedica, otvaranjem jasnog puta ka normalizaciji ekonomske situacije.

Da zaključimo, ako uporedimo ekonomsku situaciju prije dvije godine, možemo reći da se ona tada lakše kontrolisala. Iako smo se svi suočili sa pandemijom COVID-a 19 koja je bila još jedna globalna kriza praćena ekonomskom recesijom, nakon ukidanja ograničenja, zemlje Zapadnog Balkana su u 2021. godini zabilježile privredni rast od oko 7%. Međutim, sve to nema mnogo značaja u 2022. Ruska agresija na Ukrajinu ozbiljna je prijetnja sigurnosti, miru i slobodi širom svijeta. Danas živimo sa ovim posljedicama. Situacija je veoma ozbiljna i izgleda da se krizama ne nazire kraj.

 

Gazmend Berlajoli, project menadžer u Balkanskom forumu