Potrebe građana i njihov interes za podizanje kredita u komercijalnim bankama koje posluju na Kosovu su u stalnom porastu.

Fitore Rudhani

Bankarske institucije pružaju stalne i održive usluge pojedincima, malim preduzećima i drugim zainteresovanim stranama. Kao dužnički instrument, kredit uključuje preraspodjelu sume novca, pod uslovima navedenim u ugovoru o zajmu, uključujući rok otplate i kamatnu stopu. Sve dok se kredit daje po određenoj cijeni kamate, ta zarada podstiče zajmodavca, odnosno banku. Kamatne stope su uvijek bile odrednice ulaganja u ekonomiju, imajući na umu da predviđanje kamatnih stopa nije jednostavno.

Potrebe građana i njihov interes za podizanje kredita u komercijalnim bankama koje posluju na Kosovu su u stalnom porastu. Prema zvaničnim podacima Centralne banke Republike Kosovo, ukupna vrijednost kredita na Kosovu već je preko 2 milijarde eura, odnosno preko 6 posto godišnjeg rasta, ali je zbog pandemije otplata kredita postala prilično teška za građane. Opterećenja vezana za plaćanje rata kredita vrše i budžetski pritisak. Kao rezultat pandemije, širom svijeta opadaju prihodi građana, što i utiče na potražnju za kreditima, iako ovaj trend varira u zavisnosti od opštih ekonomskih uslova.

Kako bi se kontrolisala i podržala javna dobrobit u doba pandemije, odobreni su ekonomski paketi s ciljem uključivanja svih sektora ekonomije. Paketi ekonomske politike uključuju promjene u monetarnoj i fiskalnoj politici, a kao dio monetarne politike u periodu pandemije krize, krediti su bili obustavljeni na određeno vrijeme.

Visoke kamatne stope direktno utiču na smanjenje diskrecionih prihoda koje građani / zajmodavci imaju na raspolaganju za kupovinu van onog neophodnog, što utiče na smanjenje stope ekonomskog rasta i dovodi do inflacionih pritisaka. Visoke kamatne stope takođe obeshrabruju ulaganja, negativno utičući na spremnost građana za velike kupovine zbog visokog rizika i smanjenog povjerenja. Opterećenja koja nastaju kao posljedica slabijih mogućnosti za ulaganja mogu uticati na promjenu u usmjeravanju financijskih sredstava u nove kanale, odlazak investitora iz zemlje, i smanjenje državne podrške pojedincima i porodicama.

Kamatne stope utiču i na ostala ulaganja i druge elemente finansijske slike svakog od nas. Budući da smo taoci visokih kamatnih stopa, suočeni smo s promjenom u načinima zaduživanja, jer s rastom cijena potražnja opada – tržište za kupovinu robe po skupim cijenama je manje. Sa druge strane, kada cijene padaju, potrošači dobijaju veću kupovnu moć i utiču na rast potražnje. S obzirom na oscilacije kamatnih stopa i njihovo povećanje, važno je procijeniti i razumjeti kako promjene kamatnih stopa mogu uticati na komponente naših investicionih portfolija.

 

Fitore Rudhani je službenik za finansije i administraciju Balkanskog foruma