Važno je da do građana obazrivo stigne poruka da se ovo dešavalo mnogo puta u prošlosti i da će i sada zlo biti pobijeđeno jedinstvom i solidarnošću cijelog čovječanstva, uz pomoć savremenih naučnih dostignuća.

Prof. dr Ferid Agani

Virus Covid-19 izazvao je veoma ozbiljne poremećaje u globalnom zdravstvu, utičući na sve sfere biološkog, psihološkog i socijalnog blagostanja ljudskog društva. Uticaj je višedimenzionalan, pa se može uporediti samo sa svjetskim ratovima. Naročito je napadnuda ljudska individualnost i struktura porodice.

Obavezna socijalna izolacija, anksioznost i strah, prekidi porodičnih kontakata, ekonomska i materijalna nesigurnost, narušavanje svakodnevne rutine, porast porodičnog nasilja i ograničenje slobode kretanja – sve je to izazvalo enormno povećanje stresa koji je kod građana stvorio anksioznost, strah i krajnju nesigurnost.

Kliničke manifestacije prvo su uključivale pogoršanje psihijatrijskih patologija koje su postojale prije epidemije, ali ponekad i nove poremećaje mentalnog zdravlja koji su uglavnom generalizovani anksiozni, fobični, opsesivno-kompulsivni poremećaji, poremećaji spavanja, ali i porast depresije.

Ove stresogene situacije sa ozbiljnim psihopatološkim posljedicama ostavljaju ozbiljne tragove na fizičko i mentalno zdravlje ljudi na svim geografskim prostorima, što znači od višestrukih smrtnih slučajeva do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. Očigledno je da su strah, socijalna izolacija i druge okolnosti stvorene pandemijom nadvladali ne samo  imunobiologiju većine građana, nego i psihološke odbrambene mehanizme njihove ličnosti, čime je stvoren prostor za složene psihijatrijske regresivne procese.

Dokazano je da je suočavanje sa ovim problemima veoma težak i složen proces.

Prvo što treba učiniti je izraditi sveobuhvatnu strategiju koja bi se bavila prioritetnim potrebama građana. U tom smislu, treba preduzeti najhitnije korake ka uspostavljanju ekonomsko -finansijske stabilnosti i perspektive ugroženih porodica.

Drugo, treba da stvorimo sve uslove i preduslove koji bi omogućili da zdravstveni sistem prepozna rane psihosomatske simptome, koji su posljedica potisnute i somatizovane anksioznosti stvorene hroničnim stresom izazvanim suočavanjem sa Covid-19.

Treće, potrebno je da se pažljivo primijeni plan djelovanja u suočavanju sa specifičnim problemima mentalnog zdravlja, uključujući prevenciju, liječenje i rehabilitaciju psihopatoloških posljedica suočavanja s Covidom 19.

U tom smislu, posebnu pažnju treba posvetiti kvalitetnom i blagovremenom informisanju stanovništva o ranim znakovima psihopatoloških poremećaja koji se javljaju  tokom pandemije Covid-19, kako bi se preduzela rana prevencija psihosomatskih i psihijatrijskih poremećaja.

U međuvremenu, na individualnom nivou važno je da do građana obazrivo stigne poruka da se ovo dešavalo mnogo puta u prošlosti i da će i sada zlo biti pobijeđeno jedinstvom i solidarnošću cijelog čovječanstva, uz pomoć savremenih naučnih dostignuća. Nema mjesta za strah i nesigurnost, trenutni stres treba zamijeniti pozitivnom porodičnom i socijalnom rutinom, i pronalaženjem srećnih trenutaka sa svojim najbližima.

 

Prof. dr Ferid Agani, neuropsihijatar, profesor na Univerzitetu „Hasan Priština“.