Kosovo je jedinstven slučaj koji ima tri konfesije, po ustavu je sekularna država i neutralna je po pitanju vjere.

Ferdi Kamberi

Kosovo je unitarna država sa parlamentarnom demokratijom, kao i jedinstven slučaj koji ima tri konfesije, po ustavu je sekularna država i neutralna je po pitanju vjere. Istovremeno, ima brojne spomenike od velike istorijske i kulturne vrijednosti koji su zaštićeni zakonom.

Odnos države i religije na Kosovu treba posmatrati iz perspektive tri glavna faktora:

1. Međunarodni standardi i principi čine sastavni dio Ustava i zakonodavstva Kosova. Ustav Republike Kosovo, kao najviši pravno-politički akt, tretira religiju kroz slobodu vjerovanja, savjesti i vjeroispovesti, koja je zagarantovana.

2. Revnosno njegovanje i očuvanje vjerskog suživota i tolerancije je naslijeđena vrijednost koja je dala važne doprinose i očuvana je do danas zahvaljujući nacionalnoj renesansi i vjerskim vođama. Tolerancija i suživot povezani su sa uzvišenim vrijednostima kao što su: poštovanje individualnih sloboda, tradicija i viša nacionalna svijest u odnosu na religiju.

3. Sadašnja dimenzija religijske slike, koja je direktno povezana sa odnosom između države Kosovo i vjerskih zajednica na Kosovu. Važeći zakon precizira podjelu između vjerske i javne sfere, ali su sve vjerske zajednice jednake pred zakonom. Obrazovne institucije zabranjuju vjeronauku ili druge aktivnosti koje podržavaju određenu vjeru u školama. Međutim, vjerske zajednice imaju pravo da imaju vlastite škole ili fakultete u okviru svojih vjeroispovijesti. Opštine takođe mogu pomoći vjerskim zajednicama putem donacija za obnovu spomenika vjerske i kulturne baštine, kao što su hamami, tekije, grobnice, džamije, crkve i sinagoge.

Glavne karakteristike odnosa između države i religije  na Kosovu su sljedeće:

  • Kosovo je sekularna država prema Ustavu i neutralna po pitanju vjere (jaka sekularna neutralnost)
  • Država uređuje pitanje vjerskih sloboda u okviru Ustava i zakona;
  • U cilju uređenja državno-vjerskih odnosa, vlada je izmijenila nacrt zakona o vjerskim slobodama (koji je u postupku), prema kojem se sve vjerske zajednice, bez obzira na broj i druge specifičnosti, tretiraju jednako;
  • Zvanične vjerske organizacije imaju statute u skladu sa zakonodavstvom na Kosovu (isključujući Srpsku pravoslavnu crkvu);
  • Službenie vjerske organizacije uglavnom su vrste službenih vjerskih organizacija koje imaju svoje statute i vjeroispovijesti;
  • Vjerske zajednice slobodno praktikuju svoje rituale i molitve, a država se ne miješa u unutrašnje stvari vjerskih zajednica;
  • Država priznaje vjerske praznike i vjerske zajednice uživaju u praznicima na ove dane, dok čestitke i posjete državnih institucija ne izostaju;
  • Vjerske obrazovne institucije podliježu lokalnom zakonodavstvu po pitanjima akreditacije, a nastavni planovi i programi obično su kombovani predmeti iz vjerske i naučne / svjetovne sfere;
  • Religija je privatna sfera koja se manifestuje javno, ali ne i u školskim ustanovama.
  • Vlada Kosova posvećena je daljem jačanju međureligijskih odnosa na Kosovu i odnosu države i religije sa stanovišta sekularizma.

 

Ferdi Kamberi je doktorant na Univerzitetu u Prištini, član Udruženja sociologa Kosova