I dalje postoje problemi i izazovi različite prirode koji su rezultat predrasuda, stereotipa, diskriminacije, nejednakosti u društvu, nejednakosti u prihodima, zaposlenju, ali i nedostatka adekvatnih informacija o jednoj ili drugoj zajednici.

Ferdi Kamberi

Logički posmatrajući, interkulturalnost znači podržavanje i jačanje kulturnog dijaloga i različitih društvenih pogleda kako bi se eliminisale predrasude i stereotipi prema određenoj društvenoj, rasnoj, etničkoj, vjerskoj, rodnoj ili kulturnoj grupi. Interkulturalnost takođe uključuje pristup koji prevazilazi samo prihvatanje drugih i činjenicu da različite kulture koje žive i djeluju u društvu, stvaraju  multikulturalno okruženje uglavnom kroz komunikaciju i dijalog.

Kosovo je mlada demokratska država koja u svojim njedrima ima mnoštvo kultura, etničkih grupa, rasa i religija koje karakteriše suživot, tolerancija i različitost. U stvari, Kosovo je ugradilo ove pojmove u okvire najvišeg pravno-političkog akta zemlje kao što je Ustav Republike Kosovo, kao i kroz primarno i sekundarno zakonodavstvo, po uzoru na zapadne modele. Dakle, napredni zakonodavni okvir za zaštitu prava zajednica na Kosovu je podržan od strane mreže institucija na centralnom i opštinskom nivou vlasti.

Istovremeno, ovi mehanizmi takođe su odgovorni za razvoj, sprovođenje i nadzor prava zajednica u Republici Kosovo. Takođe, ove kulturne raznolikosti, nesumnjivo čine dragocjeni mozaik i bogatstvo kosovskog društva, koje može biti uzor drugim kulturama i društvima. Poznate su zajednice na Kosovu koje čine ovaj mozaik, kao što su: Albanci, Srbi, Turci, Romi, Aškalije, Egipćani, Bošnjaci, Goranci, ali postoje i manjine Crnogoraca i Hrvata.

Ono što karakteriše odnose između samih zajednica i što dodatno jača pozadinu inkulturalizma kao dijela samog multikulturalizma su: društvena i identitetska pripadnost, gdje svaka zajednica slobodno izražava svoje ideološke stavove, uvjerenja, norme, tradiciju, kulturu i jezik, zatim dijalog između etničkih i kulturnih grupa, razvoj različitih aktivnosti sa fokusom na mlade koji su predisponirani za jačanje društvene kohezije, rad u zajednici i druge karakteristike.

Do sada su ove karakteristike pokazale koliko je afirmativna akcija potrebna i bile su prikazane kao uspješne priče. Ipak, i dalje postoje problemi i izazovi različite prirode koji su rezultat predrasuda, stereotipa, diskriminacije, nejednakosti u društvu, nejednakosti u prihodima, zaposlenju, ali i kao rezultat nedostatka adekvatnih informacija o jednoj ili drugoj zajednici.

Takođe, kulturne razlike na Kosovu, koje su dio riznice kosovskog arhitektonskog nasljeđa, mogu se dodatno ojačati, stvarajući bezbjednije društveno okruženje u kojem će se cijeniti vrijednosti, društvene i kulturne osobenosti zajednica koje žive na Kosovu.

To se postiže obrazovanjem i komunikacijom u porodici kao prvom stepeniku socijalizacije, obrazovanjem u školama, komunikacijom i saradnjom u zajednicama, socijalnim dijalogom sa različitim kulturama na Kosovu, primjenom važećeg zakonodavstva, rješavanjem slučajeva diskriminacije, podrškom na centralnom i lokalnom nivou kroz različite projekte i davanje prioriteta vlasti da multikulturalizam treba posmatrati kao vrijednu imovinu i blago.

 

Ferdi Kamberi, sociolog