Najčešća krivična djela u ovoj oblasti su ona koja ugrožavaju cyber bezbjednost banaka, mreže nacionalne bezbjednosti i lične podatke pohranjene u elektronskim arhivama javnih institucija.

Ervin Karamuco

Globalni razvoj u oblasti tehnologije i informacija, posebno u posljednjih 10 godina, zatekao je Albaniju gotovo nespremnom da na vrijeme i sa potrebnom logistikom odgovori na ovaj trend, stavljajući je pred velike izazove. Nakon 2000-ih, Albanija je u početku preduzela niz hitnih zakonskih mjera, a zatim su uslijedile institucionalne reforme kao odgovor na potrebe u ovoj oblasti.

Među glavnim zakonodavnim pomacima koji su pratili pomenutu deceniju u našoj zemlji bili su oni za ratifikaciju Konvencije Vijeća Evrope o cyber kriminalu, tzv. Budimpeštanska konvencija, izmjene i dopune Krivičnog zakonika za suzbijanje piraterije i nezakonitog upada u računarske mreže, unapređenje zakonodavstva o zaštiti podataka o ličnosti i elektronskim komunikacijama, itd. Navedene zakonske mjere praćene su i drugim sektorskim strategijama cyber zaštite i bezbjednosti, koje su odobrene i periodično se sprovode, a nadležne institucije nastavljaju da ih prate.

U institucionalnom smislu, Albanija je usvojila posebne strukture odbrane u oblasti cyber kriminala, stvarajući posebne jedinice u Ministarstvu odbrane, Državnoj policiji, kao i druge kancelarije sa specijalizovanim grupama u Tužilaštvu, Banci Albanije, itd. U tom kontekstu osnovane su i nove javne institucije, koje su u fokusu svog djelovanja imale i cyber kriminal, kao i zaštitu imovine i ličnih podataka. Kao neke od primjera možemo spomenuti Komesara za zaštitu ličnih podataka, Nacionalnu upravu za elektronsku sertifikaciju i cyber bezbjednost, Nacionalnu agenciju za cyber bezbjednost itd.

Iz periodičnog dijeljenja podataka koje dostavlja Kancelarija glavnog tužioca o kriminalnoj situaciji u Albaniji, primjećuje se da je cyber kriminal značajno učestao u oblasti krivičnih djela sofisticirane tehnološke prirode. Tokom 2020. godine utvrđeno je da su zločini cyber prirode porasli za 35% od 2019. godine. Takođe, indeks ovih krivičnih djela za 2019. godinu iznosio je 4,02, dok je za 2020. godinu 5,48. Najčešća krivična djela u ovoj oblasti su ona koja ugrožavaju cyber bezbjednost banaka, mreže nacionalne bezbjednosti i lične podatke pohranjene u elektronskim arhivama javnih institucija. Ministar odbrane Albanije je prvi put u 2021. godini izvijestio Skupštinu da je Albanija pod ozbiljnom prijetnjom učestalog hakovanja ransomware prirode.

Iz svih navedenih razloga, Albanija mora pojačati tehnološke bezbjedonosne mjere, povećati godišnji budžet institucija za cyber praćenje, i posvetiti se obuci i specijalizovanim resursima u ovoj oblasti, u saradnji sa partnerskim zemljama.

 

Profesor Ervin Karamuço je stručnjak za javnu bezbjednost. Predavač je na Odsjeku za krivična djela Pravnog fakulteta Univerziteta u Tirani