Zahvaljujući ovom procesu, Kosovo i njegovo predstavljanje u svijetu postaje sve ravnopravnije sa drugim zemljama.

 Erline Koca

Berlinski proces, inicijativa njemačke kancelarke Angele Merkel i bivšeg ministra vanjskih poslova Frank-Waltera Steinmeier-a, započeta 2014. godine s ciljem poboljšanja kreiranja politika i bolje saradnje šest zemalja Zapadnog Balkana: Kosova, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije. Ova „agenda“ uključuje kao cilj razvoj ovih zemalja u različitim sferama kao što su transport i energetika, politički i ekonomski odnosi, kao i „pomirenje“ među njima, gdje kao novi slučaj imamo dijalog Kosova i Srbije.

Nakon održavanja Samita proteklih godina kao što su Samit u Beču (2015), u Parizu, u Trstu  (2017), Londonu (2018), i u Sofiji (2020), novi njemački kancelar Olaf Šolc prvi put nakon preuzimanja funkcije, dolazi na Balkan kako bi pokušao da pomogne u rješavanju nekih ključnih pitanja koja su dobila na značaju u evropskim prijestonicama nakon ruske agresije na Ukrajinu.

Šolc povezuje jednu za drugom posjete Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj, Skoplju, Sofiji, gdje se završava balkanska turneja. Na sljedećem Samitu, za koji je njemački kancelar najavio da će biti održan u novembru, prisustvovaće vlade šest balkanskih zemalja (Albanije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore i Srbije), nekoliko država članica EU ( Austrija, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Italija i Slovenija) i predstavnici evropskih institucija.

Prema dnevnom redu, koji pored Skoplja, uključuje i sastanke u Beogradu i Prištini, jasno je da je Šolcova misija usmjerena na – razmjenu stavova o stabilnosti i razvoju u regionu, posebno u odnosima Kosova i Srbije i pronalaženju rješenja za makedonsko-bugarski spor.

U slučaju dijaloga Kosovo-Srbija, ove dvije zemlje imaju preduslove za nastavak razgovora: Kosovo traži priznanje od Srbije, dok Srbija traži da Kosovo ukine poreze.

Ima mnogo koristi koje je Kosovo steklo proteklih godina od Berlinskog procesa i biće ih još. Zastava Kosova, kao i zastave drugih susjednih zemalja, predstavljena je na svakom forumu. Zahvaljujući ovom procesu, Kosovo i njegovo predstavljanje u svijetu postaje sve ravnopravnije sa drugim zemljama, dobijajući priliku da sarađuje i pravi kompromise sa liderima susjednih zemalja. Njegovo članstvo u velikim političkim „grupama“ za zajedničku korist, kao što je članstvo u Trans-evropskoj transportnoj mreži (TEN-T) preko koje Kosovo ulazi u evropsku transportnu mrežu. Još jedna mogućnost koju nudi ovaj proces je članstvo u Regionalnoj kancelariji za saradnju mladih i mnoge druge pogodnosti.

U nadi da će se ispuniti neki od još uvijek neispunjenih zahtjeva ovog procesa, Kosovo bi u bliskoj budućnosti moglo da dobije priznanje pet zemalja članica EU, da sklopi bilateralni sporazum sa Srbijom i postane dio Evropske unije.

 

Erline Koca, studentkinja na Odseku za novinarstvo na Univerzitetu u Prištini