Da bi ovi instrumenti imali uticaj na živote građana, potrebne su odgovorne i transparentne institucije. Ali iako inicijativa nije izostalo, građani su u vrlo malom broju slučajeva uspjeli da postignu željeni rezultat.

Erida Skendai

Građanski aktivizam je važno sredstvo kontrole i ravnoteže protiv tri vlasti (izvršne, zakonodavne, sudske), a materijalizuje se u različitim oblicima kao što su protesti, peticije nadležnima, tužbe ili žalbe na odluke sudovima itd.

Da bi ovi instrumenti imali uticaj na živote građana, potrebne su odgovorne i transparentne institucije. Ali iako inicijativa nije izostalo, građani su u vrlo malom broju slučajeva uspjeli da postignu željeni rezultat.

U ovom tekstu želim da se zadržim na preprekama i značaju sudske zaštite ljudskih prava i sloboda. Albanski helsinški komitet (AHC) je posljednjih godina uspješno zastupao nekoliko pitanja od javnog interesa, kao što je nedostatak snabdjevanja pitkom vodom za stanovnike romske manjine u naselju Fushe Kruje i selu Visoko, zatim nedostatak kohlearnog implantata za maloljetnika sa oštećenjem sluha, zagađenje izazvano krečnjačkim pećima u Fushe Kruje i rijekama Gjanice, Terkuze, Devolli, itd.

Neke od odluka koje su donesene u korist građana stvorile su pozitivne modele sudske zaštite. Vrijedi istaći uspješno izvršenje prve sudske odluke za dijete kojem godinama država nije obezbjeđivala opremu kohlearnog implantata. Ali, bez obzira na ovaj ili bilo koji drugi slučaj, neefikasno izvršenje sudskih odluka i dužina ovih procesa je faktor koji ometa i slabi građanski aktivizam. Za ilustraciju predstavljam dva primjera:

Uz pomoć advokata AHC-a, mještani sela Visoka su tužili nadležne organe pred Osnovnim sudom u Valoni jer  nikada nije imalo ni pitku vodu ni vodovod. Da bi preživjeli, stanovnici su bušili bunare, ali je voda koju su koristili imala visok procenat gasa i nafte. Upravni sud je u junu 2018. godine naložio nadoknadu štete seljanima, od strane nadležnih državnih organa. Iako je ovo prva sudska odluka ove vrste u Albaniji i predstavlja pozitivan presedan za direktnu sudsku zaštitu pojedinaca kojima je potrebna, ona još nije pravosnažna jer je uložena žalba Upravnom apelacionom sudu. Iz ovog suda nema informacije o početku suđenja. Odluka, dakle, i dalje nije izvršna, iako su prošle skoro četiri godine od prvostepene presude.

Na osnovu pritužbi pojedinih stanovnika na području Patos (region Fier), na zagađenje rijeke Gjanice koja protiče u blizini naseljenih mesta, AHC je sproveo verifikacione misije i uputio niz upita nadležnim organima na lokalnom nivou. Provjere su pokazale da su izvori zagađenja u Gjanici ugljovodonici (uglavnom rezultat djelatnosti preduzeća koja ih vade i prerađuju), kao i drugi zagađivači: gradski otpad, čvrsti i tečni industrijski otpad, građani, ali i  prikupljanje i prerada otpada preduzeća ove opštine.

Očajni da pronađu rješenje za alarmantno zagađenje, stanovnici su se zajedno sa AHC-om obratili Prvostepenom upravnom sudu u Tirani. Ovaj sud je u oktobru 2019. godine donio odluku o obavezi nadležnih organa da identifikuju zagađivače, da utvrde mjere sanacije i da omoguće obezbjeđivanje principa ekološke odgovornosti za sve subjekte koji posluju na područjima gde rijeka protiče. Iako je ova odluka konačna (nije uložena žalba), ona još nema efektivnu implementaciju u praksi nadležnih institucija.

 

Erida Skëndaj, izvršni direktor Albanskog helsinškog odbora