Čega smo postali zbir u novim geo-političkim okolnostima? Koliko mediji prelaze te nove granice? Koliko ih intrigiraju nove partikularne stvarnosti?

 Dževdet Tuzlić

Tito, Andrić, Krleža, Selimović, Ćopić, Konstantinović, Mesić, Đajić, Osim, Šekularac, Sušić, Cerar, Monika Seleš, Lepa Brena, Ekaterina Velika, Bijelo dugme, Parni valjak, Leb i sol…

Kad nije bilo društvenih mreža bili su u vijestima i naslovnicama beogradskog NIN-a ili Politike, zagrebačkog Starta, sarajevskog AS-a, ljubljanske Mladine, titogradske Pobjede, Nove Makedonije… u zajedničkoj šemi JRT, u Zelenom megahercu…

A onda je buknula nova tehnološka revolucija i proizvela društvene mreže. Pa su informacije postale globalno dostupne.

Ali buknuo je i rat na Balkanu. Pa je život postao poput naslova knjige Esada Ćimića „Politika kao sudbina“, nadvile se neke čudne „senke nad Balkanom“, počeli smo slušati neke druge himne, podržavati neke nove heroje, iako su nerijetko drugima došli glave…

Čega smo postali zbir u novim geo-političkim okolnostima? Koliko mediji prelaze te nove granice? Koliko ih intrigiraju nove partikularne stvarnosti?

Priča prva

 Nedavno na kanalu jedne regionalne TV reportaža o kovaču i samoniklom pjesniku iz Srbije. Stolar nije postao samo zato što je prerezao dasku gdje nije trebalo, otac bio kivan, pa on završio zanat u kovačnici. I tamo je pogrešno prepilio metalnu šipku, ali se majstor nije ljutio. Rekao mu da zažari i nanovo odreže. U stolarskom poslu nema popravnog, u kovačkom ima. I to je presudilo.

TV priča o pjesniku-kovaču je sjajna. Ali su je mogli vidjeti samo pretplatnici tog nekog operatera. Pomame za pozitivne ljudske priče nema u agencijskim vijestima, novinama, na televizijama. Favoriziraju se dnevno-političke razmirice.

Najsvježiji primjer je „non paper“ Janeza Janše o tobožnjem mirnom nestanku jedne čitave države. Naslovnice i udarni termini regionalnih TV stanica brujale su o tome danima. Intervju srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića jednoj privatnoj sarajevskoj televiziji tema je broj 1.

A ko je van Slovenije izvijestio da je Anže Lanišek 9. skakač svijeta, a izvan Hrvatske da je Filip Zupčić treći veleslalomaš svijeta, da je Lana Pudar iz Mostara u Beogradu ostvarila fenomenalan rezultat na 100 metara leptir i ostvarila olimpijsku normu za Tokio?

Priča druga

Jedna jedinstvena i plemenita dvojba zabilježena je samo u romansiranoj biografiji „Lijanov san“.

Glava kontroverzne hercegovačke porodice zabrinuto pitao sinove „šta da radim, za koga da navijam, igraju moji i naši“. A igrale su košarkaške reprezentacije BiH i Hrvatske.

Mislite da je ta dilema bila interesantna „mojim“ i „našim“ medijima!?

 Priča treća

Banjalučki portal „Buka“ podigao prašinu u regionu kampanjom protiv govora mržnje.

„Hejt SLOVEni, još ste živi“. Preko 5 miliona pregleda. Ohrabrujuće snažna kontra govoru mržnje. Bez političke korektnosti razotkrila je laž kako govora mržnje, tobože, nema.

Najbolji signal da realna mržnja postoji, a rat bio samo epizoda, jeste podjela na „oni“ i „mi“. Šampioni u žestini govora mržnje su mladi, koji rat nisu okusili. Ko su im inspiratori? Čije su oruđe?

Priča četvrta

Da li govor mržnje iniciraju političari, javne ličnosti…? Poput Emira Kusturice koji raspreda na temu koja mu je daleka koliko i zvjezdano nebo oku posmatrača !? Autor sa filmskim krasnopisom priča o donošenju zakona o ćirilici i istospolnim brakovima. I stiže sve do Draže Mihailovića čiju četničku ideologiju proglašava antifašističkom. Nabacio je loptu novih prepucavanja.

Priča peta

Unatoč podijeljenim stavovima o porijeklu pandemije, vjerujem da su potencijalni kreatori imali barem jednu časnu namjeru: da planetarna nesreća svijet ujedini? Čini se da takvu logiku politika ne slijedi. Predsjednici država odjednom humanisti, daruju ili na svečanostima preuzimaju vakcine. Ali misle i na ubiranje poena. Uvijek će doći nekakvi izbori. Pa koriste priliku da se slikaju neupitni šampioni zaraze široke lepeze djelovanja.

Priča šesta

Bio je dan žalosti  u Sarajevu. Umro general Jovo Divjak. I dok su obični ljudi žalili, analizom medijskih objava, spoznaje su dvojake. Jedni to ispratili dirljivim tekstovima, drugi njegovu smrt zanemarili ili ga proglasili „otpadnikom svog naroda“.

Nova platforma za potpirivanje mržnje.

Po uzoru na naslov pjesme Abdulaha Sidrana, napisane prije skoro 50 godina, trebamo se zapitati: Zbilja – ti i ja – čega smo zbir?

I budimo pozitivni, osim na korona testu.

 

Dževdet Tuzlić, bosanskohercegovački novinar sa višedecenijskim iskustvom na radiju, televiziji i printanim medijima