Do čovjeka je i njegovih umnih reakcija, koliko će dopustiti da umjetna inteligencija ne proizvede određene operacije koje bi značile prekoračenje etičkih i pravnih normi.

 Dževdet Tuzlić

 Kada je prije manje od mjesec dana objavljena vijest da je Grad Derventa, na sjeveru Bosne, dobio prvi primjer primjene umjetne inteligenciji, te kako se u jednom restoranu mogu sresti dva konobara-robota, koji goste uslužuju i s njima komuniciraju, mnogi su je s nevjericom primili.

Jer su mislili da je to primjereno nekoj bolnici ili naučnoj laboratoriji.

Ali kafana!?

A kako na ulici, tako i u kafani, tema umjetne inteligencije je već uveliko prisutna medju običnim ljudima. Doduše, za sada, tek na razini polemičnih rasprava o sportu.

Primjer iz Dervente posvjedočio je da se ta tema uselila u život, postala novi „bauku koji kruži Evropom“, postala je realnost.

Dva neobična uposlenika, dva konobara-robota koji goste uslužuju, nabavljeni su iz Kine.

Ljudi, uz čašicu razgovora, mogu ih sresti, imaju privilegiju da konobare-robote dotaknu, da ostvare neku vrstu komunikacije. A roboti ostvaruju interakciju sa gostima, zahvale im se ili kažu da li mu se sviđa to što su ih dotakli za uho, učtivi su i kada gostu hranu serviraju na stol ili kada gosti odlaze.

A oni funkcioniraju tako što im se hrana servira na predvidjenu platformu i unese se broj stola. Umjesto konobara donose i prazne tanjire do kuhinnje.

Produktivnosti i brzina usluga u restoranu su povećani. Gostima su zabavni.

S druge strane, bosanskohercegovački naučnici na multidisciplinarnoj osnovi, vode rasprave o ulozi umjetne inteligencije u različitim oblastima života.

Pa su organizirali i naučnu konferenciju o umjetnoj inteligenciji, čiji je Zbornika radova promoviran u Mostaru i Sarajevu. Sve koordinira Tehnološki park Intera. Iz Mostara. Uključilo se i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, jer je važnost umjetne inteligencije prepoznata kao bitna komponenta sadašnjice i budućnosti.

Primjena je već uočena oblasti prava, medicine, pa i u novinarstvu, a do kraja 2023. godine očekuje se nova konferencija o primjeni umjetne inteligencije.

Zbornik koji se pojavio prvi put u printanoj formi, donosi i Deklaracija UN-a o etici umjetne inteligencije.

To upućuje na činjenicu da su prisutne velike bojazni moguće zloupotrebe umjetne intelginecije.

Sarajevski profesor Zikrija Avdagić zagovornik je razgovora o svim aspektima upotrebe umjetne inteligencije. I kada ljudima može pomoći u obavljanju specijalnih poslova, ali ne treba zanemariti niti mogućnost da postane isuviše autonomna, kada bi mogla postati faktor dehumanizacije čovjeka.

Iako je generalni zaključak, nakon isčitavanja obimnog štiva Zbornika radova je, da je umjetna inteligencija već zagazila u svakodnevicu, da je postala dio stvarnosti, ali je do čovjeka i njegovih umnih reakcija, koliko će dopustiti da umjetna inteligencija ne proizvede određene operacije koje  bi značile prekoračenje etičkih i pravnih normi.

Zato je nužno da čovjek bude odgovoran u korištenju napretka umjetne inteligencije, čime bi se dobilo najbolje, a eliminirali negativni efekti.

Jer ništa ne može zamijeniti čovjeka u aspektima koji zahtijevaju njegove jedinstvene umne sposobnosti.

Rukovodeći se principom balkanskog mentaliteta da se snalazi i u najgorim situacijama, o čemu je nebrojeno puta svjedočila historija, te svakodnevica sve do danas, optimisti tvrde kako će stati ukraj i umjetnoj inteligenciji, tom neživom sistemu koji imaju sposobnost snalaženja u novim situacijama.

 

Dževdet Tuzlić, bosanskohercegovački novinar sa višedecenijskim iskustvom na radiju, televiziji i printanim medijima