Velikom broju ljudi kojima su bila dijagnosticirana najteža oboljenja, kao što su multiple skleroza ili karcinomi je za podizanje kvalitete života, pomogao upravo kanabis. Sporno je što su svi oboljeli bili prinuđeni kanabis nabavljati na crnom tržištu, ilegalno.

Dr Denis Gratz

Još 2017. godine, u svojstvu zastupnika u Parlamentu FBH pokrenuo sam inicijativu za skidanje konoplje (Cannabis sativa L) sa Tablice i Popisa opojnih droga, psihotropnih tvari, biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga i prekursor.

Imao sam u vidu stavove medicine i farmacije, kao i pravnu praksu zemalja EU, prvenstveno Slovenije i Hrvatske, gdje je kanabis skinut sa popisa opojnih droga. Držanje kanabisa na listi zabranjenih tvari i biljaka bilo je suprotno mišljenju Komore magistara farmacije Federacije BiH. Sa stanovišta medicinske struke, kao i progresivne pravne prakse, te više puta izraženih građanskih inicijativa, ne postoji prepreka da se Cannabis sativa L prebaci sa Tablice I (zabranjene tvari i biljke) na Tablicu II (tvari i biljke pod strogim nadzorom), odnosno da se omogući upotreba ove ljekovite supstance u medicinske svrhe.

Svrha inicijative bila je dekriminalizacija kanabisa i stavljanje u opticaj ove biljke i njenih derivata, prije svega smole ili ulja, na raspolaganje pacijentima i oboljelima od raznih hroničnih i teških oboljenja.

Nažalost, politika tada nije odreagovala, inicijativa je „ugušena“ u procesu izjašnjaavanja kroz nadležne komisije i radne grupe.

U međuvremenu, priča je u javnosti dobila izuzetno pozitivan odjek. Različite javne građanske inicijative, posebno ona Irfana Ribića, uspjele su u velikoj mjeri kreirati pozitivnu, proaktivnu atmosferu. BiH je, kao i veliki broj zemalja, poput Njemačke, SAD, Kanade ili Švicarske, ušla u proces zakonske dekriminalizacije i legalizacije korištenja kanabisa.

Slušao sam iskustva naših ljudi kojima je kanibis pomogao da bukvalno napuste bolesničku postelju i nastave dostojanstveno živjeti. Poput veterana koji boluju od PTSP-a, žena koje pate od artritisa, arteroskleroze, depresije ili nesanice, mladih ljudi oboljelih od dijabetesa, porodica koje razaraju Alzheimerova ili Parkinosonova bolest… Svi oni su bili prinuđeni tražiti alternativne načine liječenja, jer im konvencionalna medicina više nije bila u stanju pomoći.

Velikom broju ljudi kojima su bila dijagnosticirana najteža oboljenja, kao što su multiple skleroza ili karcinomi je za podizanje kvalitete života, pomogao upravo kanabis. Sporno je što su svi oboljeli bili prinuđeni kanabis nabavljati na crnom tržištu, ilegalno, i što ih je država, na taj način, izložila krivičnom gonjenju. To je u etičkom smislu nedopustivo i predstavlja određenu vrstu sistemskog nasilja. Ljudi su prepušteni na milost i nemilost dilerima, a država ne prepoznaje neophodnost da oboljele uzme u zaštitu.

Nema alternative već inzistirati na donošenju zakonske regulative koja će, ne samo dekriminalizirati kanabis, već obezbjediti kvalitetu i kontrolu njegovog korištenja u praksi. Država bi, u takvom procesu, kanabis mogla oporezivati, a te novce usmjeriti na poboljšanje zdravstvene skrbi u BiH i dalja istraživanja.

Bio bi to početak procesa pomoći mnogima, što bi donijelo dobro za sve.

Ali je potrebno o tome razgovarati i priču detabuizirati.

 

Dr Dennis Gratz, bosanskohercegovački političar i zastupnik u  Predstavničkom domu  Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine