Prihod od inostranih turista za devet mjeseci 2020. bio oko 100 miliona eura, a o kolikom padu je riječ najbolje govori podatak da je u istom periodu 2019.godine prihod iznosio 978 miliona eura.

Danica Banjević

Pandemija Covida-19 najviše je uticala na sektor turizma i zaustavila turistička kretanja širom svijeta. Prema informacijama relevantnih institucija, do marta 2020.g. turizam u Evropi bio je sektor koji je bilježio stalni rast posljednjih nekoliko decenija. U EU turizam čini 9,5 procenata BDP-a, zapošljava 22,6 miliona ljudi i direktno utiče na saobraćaj, maloprodaju, poljoprivredno-prehrambenu industriju i širu ekonomiju. Jedan euro ostvaren u turizmu rezultira sa 0,56 eura vrijednosti u indirektnim efekatima u drugim privrednim granama.

Crna Gora je među najpogođenijima u Evropi i to zbog: visokog udjela turizma u BDP-u (25%) i velikog udjela inostranih turista u ukupnom turističkom prometu (94% u 2019.g.). Pad dolazaka i noćenja tokom devet mjeseci prošle godine iznosio je između 85-90%. Prema informacijama Centralne banke Crne Gore, prihod od inostranih turista za devet mjeseci 2020. bio oko 100 miliona eura, a o kolikom padu je riječ najbolje govori podatak da je u istom periodu 2019.godine prihod iznosio 978 miliona eura. Razloga je više – prije svega nepripremljenost za ovakve krize, činjenica da je Crna Gora prvenstveno avio destinacija, još uvijek nije članica EU koja je za zemlje članice imala drugačiju politiku upravljanja granicama i zatvorene granice u velikom dijelu glavne turističke sezone prema našim trenutno ključnim tržištima, a to su region i tržište Rusije.

Međutim, uticaj pandemije je puno veći ako sagledamo i indirektne efekte na druge grane privrede, na saobraćaj, investicije, proizvodnju hrane i pića, trgovinu… Crna Gora jeste u velikoj mjeri oslonjena na turizam, jer ima “pokriće” za takvu stratešku razvojnu strategiju. Ali, ono što bi trebalo uraditi jeste sprovođenje reformi, podsticanje investicija koje će uticati na razvoj i drugih privrednih grana koje su usko povezane sa turizmom.

Turizam i putovanja imaju, kao što su to pokazale i prethodne krize, tendenciju brzog oporavka. Jača podrška malom i srednjem biznisu, podsticaji novim ulaganjima i zapošljavanju sigurno će pozitivno uticati da oporavak bude brži nego i u jednom drugom sektoru.

Pandemija je prilika da razmotrimo politike daljeg turističkog razvoja. Održivi razvoj i digitalizacija bi morali biti ključni segmenti oporavka, kao i intenzivniji razvoj turističkog proizvoda, razvoj i uvezivanje poljoprivredne proizvodnje, pametno upravljanje prostorom kao najvrednijim resursom, dalji razvoj autentične ugostiteljske i hotelijerske ponude, intenzivnija promocija na zapodnoevropskim tržištima koja treba da budu prioritetna za Crnu Goru.  Ponudu treba prilagođavati novim interesovanjima i zahtjevima gostiju i usmjeriti je na doživljaj, autentično iskustvo, našu tradiciju i kulturu, a takav održivi razvoj će uticati na brži oporavak i otpornost na neke druge slične krize.

Turisti koji vode računa o sebi i svojim porodicama biraće države koje dobro upravljaju krizom, koje imaju dobar zdravstveni sistem, koje vode računa o zaštiti životne sredine, kulturne baštine i koje, kroz dobro upravljanje, rade na smanjenju takozvanog masovnog turizma – sa principima „value not volume“- vrijednost, a ne obim.

Pred Crnom Gorom je još jedna neizvjesna turistička sezona, prije svega zbog ozbiljne epidemiološke situacije, smanjenja broja avio linija nakon prizemljenja nacionalne avio kompanije i nedovoljnog i neadekvatnog marketinga na ključnim tržištima.

 

Danica Banjević je od februara 2020.g. direktorka  Turističke organizacije Tivat, prve destinacije u Crnoj Gori koja je počela proces održivog razvoja i monitoring, prateći kriterijume Globalnog savjeta za održivi turizam.