Sada je važno iskoristiti ovaj zamah kao priliku za jačanje procesa evropskih integracija sa regionom nakon godina stagnacije.

Christian Hagemann

Nakon prošlogodišnjeg događaja koji je održan online, Asocijacija Jugoistočne Evrope i Institut Aspen Njemačka ponovo će organizovati Forum civilnog društva i Think Tank Foruma uz Samit Berlinskog procesa. Nakon promjene vlasti u Njemačkoj prošle godine, a posebno nakon ruskog rata u Ukrajini, cjelokupna situacija se iz temelja promijenila u odnosu na 2021. Međutim, ključni zadaci ostaju u suštini isti, i nakon ovog Zeitenwende.

Njemačka na Zapadnom Balkanu nakon Zeitenwendea

Nakon 24. februara, dana kada je Rusija napala Ukrajinu, mnogo se pričalo o Zeitenwendeu (tj. prekretnici jedne ere) u Njemačkoj. Zeitenwende je proglasio kancelar Olaf Scholz 27. februara 2022. kao direktan odgovor na ruski rat protiv Ukrajine, sa ciljem rekonstrukcije naše vanjske i sigurnosne politike. Kada je riječ o evropskoj političkoj i sigurnosnoj arhitekturi, reakcija evroatlantske zajednice je za sada impresivna: NATO će imati dvije nove jake članice na sjeveru, interes SAD-a se značajno preokrenuo prema Evropi nakon godina zanemarivanja, a proces pristupanja EU je dobio dvije nove zemlje kandidatkinje. U Njemačkoj je vlada objavila plan za modernizaciju svojih oružanih snaga vrijedan 100 milijardi eura.

Kada je u pitanju Zapadni Balkan, vlada je i prije 24. februara pokazivala svoju sve veću posvećenost regionu. Posjete kancelara, ministra vanjskih poslova i državne ministarke za Evropu i klimu (čak je i njen prvi put bio u Skoplje) od stupanja na dužnost naglašavaju da je ovo interesovanje ozbiljno. Imenovanje Manuela Sarrazina za specijalnog predstavnika njemačke vlade za zemlje Zapadnog Balkana je bez presedana. Ovo su ključni znakovi tekuće i pojačane podrške evropskom putu regiona.

Sada je važno iskoristiti ovaj zamah kao priliku za jačanje procesa evropskih integracija sa regionom nakon godina stagnacije. To je, naravno, teško, kao što vidimo na primjeru kontinuiranog uticaja bilateralnih sukoba na proces proširenja. Ipak sada imam više nade da je nakon 24. februara posvećenost Evrope regionu vjerodostojnija i da su potencijalno drastične posljedice zanemarivanja regije postale vidljive čak i skepticima.

Berlinski proces nakon Zeitenwendea

Dakle, šta je novo u Berlinskom procesu kada je u pitanju Zeitenwende? Kao i u drugim oblastima, nadam se da sada prvenstveno postoji nova posvećenost napretku sa svih uključenih strana. Kada su u pitanju problemi, Berlinski proces je prije svega mjesto za kontinuitet. Ovo nije nužno loša stvar: u situacijama fundamentalnih promjena, „stara“ pitanja i problemi se često brzo zaboravljaju iako su se tek nedavno činili vrlo hitnim. Na primjer, ko još uvijek govori o stanju javnog zdravstva, vjerovatno najistaknutijem pitanju u protekle dvije godine, nakon što je fokus ponovo prebačen na sigurnost i geopolitiku? Na sličan način, ne treba zaboraviti na, na primjer, ekološka pitanja koja su izvukla hiljade građana na ulice i osvijetlila fundamentalne izazove vlada regiona proteklih godina. Suočavanje sa zagađenjem vazduha ili ekološki upitnim investicijama je i dalje važno, čak i ako su ova pitanja sada napustila dnevni red zbog veće geopolitičku igru. Zadatak je istovremeno se baviti sa oba problematična područja, posebno jer su često međusobno povezana što dokazuje energetski sektor.

Naš cilj na Forumu civilnog društva i Think Tank Forumu je da ponudimo platformu stručnjacima i aktivistima iz regiona da razgovaraju i daju svoj doprinos pitanjima Berlinskog procesa. Na pripremnom forumu od 19. do 20. oktobra i tokom glavnog foruma od 1. do 2. novembra u Berlinu, biće moguće razgovarati, pored ostalog, i o implementaciji Zelene agende, ulozi civilnog društva u velikim infrastrukturnim investicijama, borbi protiv dezinformacija i budućnosti evropskih integracija. Civilno društvo će dati vrijedne doprinose ovim temama, i mora u isto vrijeme djelovati kao watchdog donosiocima političkih odluka koji se njima bave. Glas civilnog društva je posebno važan ako uzmemo u obzir ograničenu slobodu medija u mnogim zemljama regiona koja onemogućava kritiku. Drugi fokus će biti regionalna saradnja između organizacija civilnog društva koje se bave sličnim temama u različitim zemljama. Na Forumu takođe želimo da obezbijedimo prostor za pronalaženje potencijalnih partnera za saradnju, identifikaciju zajedničkih interesa i zajedničkih agendi, i na taj način unapredimo regionalnu saradnju i među organizacijama civilnog društva.

Put za Berlin

Kao dvije njemačke organizacije civilnog društva, jako se radujemo što ćemo u narednim sedmicama započeti proces pripreme predstojećeg Foruma civilnog društva sa našim partnerima sa Zapadnog Balkana. Optimisti smo da će u ovim teškim vremenima nastavak Berlinskog procesa i sastanak u Berlinu biti još jedan primjer kako se nakon 24. februara mnogo ozbiljnije razgovara o pitanjima evropskih integracija i saradnje, i kako će prevladati demokratski i evropski put našeg kontinenta, jer taj put biraju građani.

 

Christian Hagemann je izvršni direktor Asocijacije jugoistočne Evrope (SOG) sa sjedištem u Minhenu