Uprkos povećanju kapaciteta nadležnih institucija za upravljanje slučajevima nasilja prilikom prijavljivanja, ženama se i dalje postavlja pitanje kakvim su ponašanjem zaslužile nasilje ili šta su nosile na sebi kada se ono dogodilo.

 

Brikena Avdili

Globalno, svaka treća žena doživljava nasilje. Ovi podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se oko 33% žena u svijetu suočava sa fizičkim, psihičkim, seksualnim, ekonomskim ili drugim oblicima nasilja. Problemu ovolikih razmjera doprinose čak i najrazvijenije zemlje koje konstantno rade na ovom problemu, a posebno zemlje u razvoju u kojima nasilje nad ženama nije čak ni na listi prioriteta.

Na Kosovu smo bili svjedoci društvenih tranzicija koje su uticale na percepciju i na to kako se nosimo sa nasiljem nad ženama. Patrijarhalno društvo koje je nekada shvatalo disciplinu žena kao odgovornost muškaraca i stoga o tome nije ni raspravljalo izvan zidova kuće, sada osuđuje, prijavljuje i protestuje protiv rodno zasnovanog nasilja. Uspostavili smo pravnu infrastrukturu i sistem za upravljanje slučajevima nasilja. Sve je to doprinijelo povećanju broja prijava i spremnosti žena da ne tolerišu kršenje svojih prava i dostojanstva.

S druge strane, iako je društvena tranzicija Kosova po ovom pitanju bila efikasna u poređenju sa mnogim drugim sličnim zemljama, nasilje nad ženama i dalje ostaje višedimenzionalni izazov. Iako mnogo više reagujemo protiv ovog fenomena i osuđujemo ga, nasilje nad ženama je i dalje zabrinjavajuće. Uprkos povećanju kapaciteta nadležnih institucija za upravljanje slučajevima nasilja prilikom prijavljivanja, ženama se i dalje postavlja pitanje kakvim su ponašanjem zaslužile nasilje ili šta su nosile na sebi kada se ono dogodilo. Kazne za počinioce nasilja su toliko male da ne pomažu zaustavljanju ovakvih ponašanja. Iako imamo neke mehanizme i skloništa za zbrinjavanje žrtava nasilja, još uvijek nismo uspostavili sistem koji ženama pruža mogućnost da nastave samostalan život, i zbog ekonomskih prilika one se često vraćaju svojim nasilnicima.

Kompleksan problem zahtijeva višedimenzionalna rješenja i tu svi imamo ulogu. Od načina na koji porodice obrazuju mlađe generacije, do institucija koje treba da predvode promjene koje su potrebne za rješavanje ovog problema, i civilnog sektora koji može biti više uključen pružanjem pomoći žrtvama i doprinoseći podizanju svijesti u smislu prevencije.

Društvene promjene koje se tiču  rodne ravnopravnosti, tradicionalno su pokretane raznim građanskim inicijativama, a na Kosovu civilno društvo nastavlja da doprinosi rješavanju problema nasilja nad ženama u različitim oblicima. Ali to je višedimenzionalni izazov i ne možemo očekivati ​​rješenja samo od civilnog društva i institucija. Dugoročna rješenja možemo imati samo kada svi preuzmemo aktivniju ulogu u okviru funkcije koju imamo. Kao i mnoge druge zemlje, nekada smo zajedno „normalizovali“ nasilje nad ženama i zato ga danas iskusi svaka treća žena.

Dakle, ovo moramo riješiti zajedno, jednom zauvijek.

 

Brikena Avdili, izvršni direktor Jahjaga fondacije