Tokom pandemije, širom zemlje je sve krenulo „online“ ali za Rome koji su trgovali i reciklirali nije bilo mogućnosti rada od kuće.

Bredjon Xhavara

„Od prvog dana, kada je objavljeno da se sve mora zatvoriti, da moramo da budemo izolovani, moja porodica i ja smo se u izolaciji nadali da ćemo sutradan ponovo raditi. Romske porodice ne mogu da obezbjede hranu za svoje porodice jer su danima u izolaciji. Snaći ću se s rezervama hrane koje imam, ali mnogi drugi se nadaju da će im neko pomoći. „.  Ilirjani, otac troje djece, rođen je u Tirani i godinama, zajedno sa svojom porodicom prodaje polovnu odjeću na romskoj pijaci u predgrađu Tirane. Zajedno sa Ilirom postoje i 53 romske porodice koje rade na ovoj pijaci, ali dolaskom Covida -19 i vladinim mjerama,   ostale su bez prihoda za život.

Pandemija Covid-19  produbila je i pogoršala ekonomsku situaciju romskih porodica koje se nisu mogle nositi sa izolacijom. Predstavnici ove zajednice protestovali su u nekoliko gradova Albanije.

U glavnim opštinama u zemlji, romske porodice su jednom dobile pomoć u    hrani i higijeni, ali to nije bilo dovoljno da se izbore s pandemijom. Ervis Cota, vođa organizacije „Egipatski i romski pokret mladih“ objasnio je da je u Elbasanu više od 1000 romskih i egipćanskih porodica u ekonomskim poteškoćama – „Romi se bave sakupljanjem otpada koji se može reciklirati. Razgovarajući s nekima od njih, rečeno mi je da, za vrijeme pandemije, u njihovim domovima nije bilo ni mrvice hljeba, a stariji članovi porodice su bili bolesni i bez lijekova.“

Zbog prirode svojih aktivnosti, ove porodice nisu imale koristi ni od dva paketa pomoći koja je vlada ponudila za ekonomski oporavak zemlje. Međutim, nakon protesta romske zajednice, tri mjeseca nakon izbijanja pandemije (mart-maj), Vlada je udvostučila ekonomsku pomoć koja je obuhvatila oko 60.000 romskih porodica širom Albanije.

Tokom pandemije, širom zemlje je sve krenulo „online“, ali za Rome koji su trgovali i reciklirali nije bilo mogućnosti rada od kuće.

Ilirjani je rekao da tokom pandemije nije radio nijedan dan. „Paket hrane može da traje najviše 2 dana. Zahvalni smo opštini što je reagovala, ali moramo da jedemo svaki dan. Ne možemo sebi više da priuštimo ovu situaciju. Više ne idemo na posao, jer je policija zatvorila pijacu, ostali koji su radili na reciklaži otpada više ne idu na posao jer ne smiju da se kreću s jednog mjesta na drugo, a strah od širenja virusa je velik ” , rekao je Ilirjan Jashari.

Sanija, koja izdržava i odgaja troje djece svog unuka, živi u baraci u Yzberishtiju. Već deset godina sakuplja otpad koji se može reciklirati kako bi djeci osigurala hranu. „Više ne mogu da hranim djecu; meni kao samohranoj ženi je veoma teško da preživim u ovim uslovima. Tražila sam pomoć u mnogim organizacijama i jedine su mi pomogle s paketima hrane, rekla je Sanije Shaqiri.

Prošlo je više od dvije godine od početka pandemije, vakcinacija je sprovedena u značajnoj mjeri među stanovništvom, ali za romsku manjinu, koju u mnogim strateškim dokumentima vlade i međunarodnih institucija smatraju ranjivom grupom, vakcinacija još nije započela, dok je situacija ekonomskog oporavka ove manjine još teža jer se danas suočavaju sa uslovima „formalizacije“ i „neformalizacije“.

 

Brejdon Xhavara, novinar koji se bavi socijalnim problemima; aktivista romske i egipćanske zajednice u Albaniji. Diplomirao je novinarstvo na Univerzitetu u Tirani.