ChatGPT nije kreiran u pravne svrhe, pa, stoga, i nije najpogodniji student prava kojeg bi zaposlili kao pripravnika u advokatskoj kancelariji.

 Bojana Kovač

Otkako se AI chatbot, ChatGPT, prvi put pojavio u nekom pravnom slučaju (u građanskom postupku u Kolumbiji u februaru 2023.), gde ga je sudija konsultovao prilikom donošenja svoje odluke, pravni svet je počeo da govori o pravnim veštinama chatbota. Nedugo zatim, ovo je postalo vruća tema u SAD-u gde je jedan njujorški advokat koristio lažne informacije u spisu predmeta koji je izradio ChatGPT. U suštini, advokat je koristio ChatGPT da navede prethodne slučajeve  kao presedane,  ne bi li nastavio dalje sa predmetom. Ti slučajevi, međutim, ne postoje. ChatGPT je proizveo lažne informacije, što advokat nije znao, pa je to njega i njegovu advokatsku kancelariju dovelo do sudskog saslušanja. Federalni sudija Njujorka, kaznio je advokata i advokatsku firmu za koju radi, novčanom kaznom u iznosu od 5.000 dolara.

Ovo bi se moglo smatrati primerom koji pokazuje da veštačka inteligencija ne može biti odgovorna za svoja dela, već su to ljudi koji se svesno odlučuju da se oslone na nju. Neki američki savezni sudovi već su preduzeli preventivne mere po kojima sudije traže od advokata da potvrde da nisu koristili veštačku inteligenciju u izradi svojih podnesaka, ili ako jesu da su to uradili nakon ljudske verifikacije.

I dok je postojala određena nada da bi veštačka inteligencija mogla olakšati život advokatima (prilikom istraživanja npr.) ljudska kontrola i potvrda su i dalje potrebne kako bi se osigurala pouzdanost. Ono što bi trebalo da imamo na umu je da ChatGPT nije kreiran u pravne svrhe, pa, stoga, i nije najpogodiniji student prava kojeg bi zaposlili kao pripravnika u advokatskoj kancelariji. Možda je brz u generisanju odgovora, ali čini se da bi advokati potrošili više vremena na sastavljanje i proveru predmeta koje je proizvela veštačka inteligencija nego kada bi sami obavili posao. To znači da se ChatGPT može videti u sudskoj praksi samo ako ga ljudi kontrolišu.

Nismo videli do sada da se ChatGPT koristio u pravnim slučajevima na Zapadnom Balkanu, gde se veštačka inteligencija kao takva još uvek skromno koristi. Ovo bi moglo biti moguće samo ako bi lokalni stručnjaci za veštačku inteligenciju kreirali pravni chatbot za advokate i sudije. U tom slučaju bismo mogli videti njegovu upotrebu i u ovom kraju sveta. Ili, stručnjaci neće učiniti ništa dok ne vide kakvim se ispostavljaju ChatGPT-ove „pravne veštine“ koje se razlikuju od zemlje do zemlje.

Kako god, postali smo zavisni od digitalizacije (gde je sve već povezano) i veštačke inteligencije (gde sve postaje inteligentno) što, između ostalog, može dovesti do određenih rizika. Nadamo se da ćemo biti dovoljno oprezni da ne dozvolimo da ova vrsta digitalne revolucije izmakne kontroli i “pojede svoje roditelje”. Sa tim nivoom svesti, odgovornosti i bezbednosti, slobodno bismo mogli poželeti dobrodošlicu chatbotovima i u sudu.

 

Bojana Kovač, pravna istraživačica u Diplo fondaciji