Sa fokusom na borbu protiv korupcije i punom pažnjom na kreiranje politike, prava LGBT osoba smatraju se perifernim pitanjem, uprkos činjenici da su to osnovna ljudska prava.

Blert Morina

Kosovo je prekasno počelo da se bavi pitanjem LGBT prava u javnom prostoru. LGBT osobe imale su svoj skriveni život, jer su sigurni prostori izvan onih privatnih, bili i ostali prilično ograničeni.

Tako su počeli da se okupljaju u svojim domovima, jedinom mjestu gdje su mogli da artikulišu svoje zahtjeve i podijele svakodnevne izazove.

Osnivanjem organizacija koje se bave LGBT  pravima i ljudskim pravima uopšte, aktivizam se počeo širiti izvan privatnih prostora, od kuća do javnih prostora – što je i dalje ograničeno zbog diskriminacije i ozbiljnog ugnjetavanja LGBT osoba. Javna rasprava o LGBT pravima donosi i izazove: u društvu u tranziciji, generacijskim sukobima, s vrlo oskudnim informacijama o LGBT  osobama (još uvijek postoje pogrešne informacije o tome šta je LGBT), sa predrasudama da u ovom društvu nije bilo LGBT osoba, ali su se pojavile nakon rata, „uvezene“ sa Zapada. Sa fokusom na borbu protiv korupcije i punom pažnjom na kreiranje politike, prava LGBT osoba smatraju se perifernim pitanjem, uprkos činjenici da su to osnovna ljudska prava. Zato se i u naporima koje preduzimaju institucije odražava ovakav stav.

LGBT osobe su u principu posebna društvena grupa, ali to ne znači da nemaju prava na jednakost. Možda jedinstvenost ove društvene grupe je rezultat   višestrukog ugnjetavanja koje doživljavaju  i percepcija većine da su oni „drugačiji“, „neprihvatljivi“, „bolesni“.  Sve dok su ovakvi stavovi i dalje normalni, ugnjetavanje će se nastaviti.

Neki od LGBT pripadnika na Kosovu, svakodnevno, neki mjesečno, neki rjeđe od toga, suočavaju se sa raznim olujama u svojim životima. Ali put LGBT pokreta karakteriše solidarnost, duh koji se prenosi od aktiviste do aktiviste. Solidarnost će biti glavni pokretač LGBT osoba koje će im omogućiti da se suoče sa bilo kojim izazovom i biće ključni faktor u osnaživanju njihove zajednice. Godinama su ulice pune aktivista i kad god je potrebno, nastavićemo s protestima sve dok svaki pojedinac, bez obzira na seksualnu orjentaciju, polni identitet, rasu, jezik, vjeru, ne bude tretiran jednako.

 

Blert Morina, izvršni direktor u Centru za jednakost i slobodu, Kosovo