Albanska vlada je aktivirala projekat izgradnje hidroelektrane Skavice, najveće od 1970-ih, koja će, pored povećanja proizvodnje energije za 20%, biti regulator za ostale basene Drinske kaskade.

Blerina Hodža

Energetska kriza primorala je vladu Albanije da uspostavi tarife sa dva opsega potrošnje. Do 800 kilovata, jedan kilovat će se prodavati po cijeni od 9,5 leka (7,5 centi), a iznad ovog nivoa po tržišnoj cijeni od 42 leka (34 centa). Regulatorno tijelo za energetiku odlučilo je da primijeni ovu privremenu mjeru od 1. oktobra do 31. decembra 2022. godine, ali premijer Edi Rama pokušava da odgodi primjenu za početak novembra u zavisnosti od padavina i kretanja cijena na berzama.

Primjena tarife sa dva opsega u periodu od tri mjeseca bi generisalo oko 1,8 milijardi leka (15 miliona eura) dodatnog prihoda prema proračunima Operatora distribucije energije (EDO). Ova količina će se akumulirati kroz oko 80 hiljada porodica koje troše preko 800 kilovata mjesečno. Vlada i EDO se nadaju da će ova mjera, uz stvaranje dodatnih prihoda, podstaknuti uštedu energije tokom cijele zime.

U oktobru prošle godine vlada Albanije proglasila je vanredno stanje za snabdijevanje električnom energijom. Vanredna situacija daje pravo Regulatornom tijelu za energetiku da periodično preispituje cijene u zavisnosti od fluktuacije proizvodnje iz izvora energije i promjena na tržištu cijena energije.

Domaćom proizvodnjom energije u 99% dominiraju hidroelektrane, a količine u potpunosti zavise od padavina i dobrog upravljanja rezervama vode. Napori za diversifikaciju proizvodnje energije solarnim elektranama ne daju rezultate.

Tokom 8. mjeseca 2022. godine potrošnja je dostigla 5,5 miliona kilovata, od čega je 83% proizvedeno lokalno, a 13% uvezeno.

Do kraja jula Albanija je na uvoz energenata potrošila oko 235 miliona eura, ali bi taj iznos do kraja godine mogao dostići oko 400 miliona eura prema projekcijama Ministarstva finansija.

Zvanični podaci pokazuju da je od januara do jula 2022. domaća proizvodnja energije dostigla 4,6 miliona megavata/sat, od čega su 52,6 posto proizvela javna preduzeća, a oko 47 posto privatni proizvođači energije, koji prodaju javnom operateru proizvodnju po regulisanim cijenama.

Albanija još uvijek ima prostora za povećanje efikasnosti u energetskom sektoru. Nivo gubitaka tokom 8. mjeseca 2022. godine iznosio je čak 19% ukupne potrošnje energije – najviše u regionu.

Uz to, javni subjekti, a posebno javna vodovodna preduzeća ne plaćaju električnu energiju redovno. Regulatorno tijelo je saopštilo da je krajem avgusta stanje ovih obaveza prema EDO-u dostiglo oko 23 milijarde leka (190 miliona eura), uz povećanje od 20% od kraja 2021. U posljednjih 10 godina dug javnog subjekta Operatoru distribucije se udvostručio.

Albanija je usred procesa liberalizacije energetskog tržišta.

Kako bi se izborila sa krizom, vlada je ove godine iznajmila dvije plutajuće elektrane (brodove), koje zadovoljavaju manje od 5% godišnje potražnje za energijom. Udruge za zaštitu životne sredine se ne slažu zbog štete po okruženje i visokih cijena proizvodnje energije.

Albanska vlada je aktivirala projekat izgradnje hidroelektrane Skavice, najveće od 1970-ih, koja će, pored povećanja proizvodnje energije za 20%, biti regulator za ostale basene Drinske kaskade. Ovim projektom Albanija će postignuti potpunu nezavisnost od uvoza. Ova HE koštaće 510 miliona eura, a za njenu izgradnju Albanska elektroprivredna korporacija je potpisala ugovor sa američkom kompanijom Bechtel-Enka.

 

Blerina Hodža je skoro dve decenije novinarka ekonomskog magazina „Monitor“