Etničke manjine danas su snaga albanskog društva koja doprinosi konsolidaciji demokratije u zemlji.

Arjana Mucaj

Sa antropološke tačke gledišta, Albanci pripadaju mediteranskim obeležjima. Prema našim informacijama, granice postavljene 1913. do danas se nisu mijenjale. Prema statističkim podacima, 1923. godine broj stanovnika je   iznosilo 804 hiljade, 1938. godine 1.040.000 stanovnika, a 1979. godine 2.600.000 stanovnika. Prema zvaničnim izvorima, u Albaniji danas ima 3.200.000 žitelja.

Tokom posljednjeg rata između balkanskih zemalja, stanovništvo se selilo preko granica i teritorija. U Albaniji, najveće etnička grupa je albanska, koje ima svoj nacionalni identitet. Godinama su sa njim živjela manja etnička društva, poput manjina iz Grčke, Sjeverne Makedonije, Bugarske, Srbije, Crne Gore. Etnokulturna stvarnost nam govori da Albanci žive sa osjećanjem da potiču iz „najviše kulture ove zemlje“, ali uprkos tome, frustracija „drugačijih“ ne ostavlja kod Albanaca paradigme predrasuda ili nacionalističkih fantazija koje se primjećuju u drugim zemljama Balkana.

Albanci ne misle da bi etničke manjine koje žive s njima trebalo da se vrate u zemlje iz kojih su došli i gdje imaju svoju kulturu i maternji jezik. Etno- kulturna stvarnost nam pokazuje koliko se poštuju obredi i običaji, vjerska uvjerenja svih društvenih grupa, bez ikakvih predrasuda i diskriminacije. Albanska politika prema ovim etničkim grupama je veoma tolerantna u pogledu njihovog nacionalnog identiteta. Ne prijeti etničkim manjinama da odbace svoju tradiciju, kulturu i jezik, kao što je to slučaj u susjednim zemljama poput Grčke, Srbije itd.

Prema teorijama identiteta, predstavnici manjinskih odnosno drugačijih etničkih grupa su osjetljiviji na svoj kolektivni identitet. Etničke manjine danas su snaga albanskog društva koja doprinosi konsolidaciji demokratije u zemlji. Svi se slažu da je u modernom dobu u kom živimo sprovođenje i poštovanje prava etničkih manjina ključ uspjeha društva koje teži da postane dio Evropske unije.

Elementi kao što su jezik, vjera, tradicija, kultura etničkih manjina sastavni su dio razvoja savremenog albanskog društva. Vladine politike su se fokusirale na razbijanje predrasuda prema ovim etničkim grupama, ali iako kažemo da smo društvo koje u tom smislu napreduje, još uvijek imamo „romske“ manjine koje se još nisu pronašle u vlastitom identitetu. Ove manjine se i dalje smatraju prezrenim dijelom albanskog društva.

Golim okom je vidljivo kako ne dobijaju kvalitetne usluge, koje bi trebalo da im garantuje država. Predrasude prema ovoj etničkoj pripadnosti su postojale i ranije, ali su se produbile. Upotreba izraza kao što je „ciganin“ najbolje pokazuje pravo lice reformi koje su rezultat dobijenih projekata u ime ove etničke grupe u zemlji.

Međutim, stereotipi koji su godinama prisutni prema ovoj etničkoj pripadnosti najbolje pokazuju koliko ih uvažava albansko društvo. Ono što je vrijedno istaći je da mladi ljudi, prema sprovedenim istraživanjima, pokazuju da lako komuniciraju jedni sa drugima i da ne predstavljaju problem u međuetničkim odnosima u Albaniji. Da zaključimo, Konvencija za zaštitu prava etničkih manjina nije u dovoljnoj mjeri prepoznata, a dužnost je državnih institucija da informišu svoje građane o etničkim manjinama na teritoriji Albanije.

 

Arjana Mucaj diplomirala je društvene nauke na Univerzitetu u Tirani. Studije je nastavila u Sofiji, Bugarska i ima 21 godinu iskustva kao predavač