Vlada Republike Kosovo je 2015. godine sastavila Državnu strategiju za cyber bezbjednost, koja je istekla 2019. godine i od tada nije razmatrana niti ažurirana.

 Arian Šeremeti

Danas, brzo usvajanje digitalnih tehnologija pomaže kosovskim kompanijama da poboljšaju svoju ponudu i ispune nova očekivanja i potražnju svojih korisnika ili kupaca. Zahvaljujući inovativnim tehnologijama, preduzeća na Kosovu imaju priliku da automatizuju svoje poslovne procese brže i bolje nego ranije, omogućavajući im da budu što konkurentniji na tržištu.

Tekuće inicijative za digitalizaciju poslovanja možda su pomogle kosovskim kompanijama da brzo rastu i izvoze svoje proizvode van Kosova. Međutim, kako je raslo oslanjanje na digitalnu tehnologiju u cilju razvoja kompanija, tako se, gotovo neprimijetno, povećao i rizik od cyber kriminalaca.

Jedna kosovska kompanija, u drvoprerađivačkoj industriji i sa pedesetak zaposlenih, bila je žrtva cyber napada koji je potpuno paralizovao njene aktivnosti nekoliko uzastopnih dana. Za oporavak informacionih sistema morali su biti angažovani cyber stručnjaci, a sve je to dovelo do kašnjenja međunarodnih isporuka i drugih finansijskih gubitaka koje je ova kompanija pretrpjela kao rezultat cyber napada.

Fokus pomenute kompanije uvijek je bio na poboljšanju snabdijevanja proizvoda koje izvozi van Kosova, kao i na poboljšanju njihovog kvaliteta kroz automatizaciju i digitalizaciju radnih procesa, i nikada nisu ni pomislili da bi jednog dana njihovo poslovanje moglo biti ugroženo cyber napadima. Slučaj dotične kompanije nije izolovan, i lako se može ponoviti u drugim firmama ako se rizik od cyber kriminala ne shvati ozbiljno. Napadi poput ovog dokazuju da nijedan biznis nije siguran, bez obzira na njegovu veličinu, industriju ili to gdje posluje.

Nedavno smo u različitim zemljama vidjeli da cyber kriminalci ciljaju ne samo na privatni sektor, već i na javni. Zapravo, u nekim slučajevima, cyber napadi na javne institucije su čak i privlačniji cyber kriminalcima jer su ove institucije nespretnije u nabavci i implementaciji tehnologija i alata za cyber bezbjednost, što je rezultat ograničenog budžeta za informatičku sigurnost, kao i drugih izazova, kao što su npr. mogućnosti zadržavanja obučenog kadra u relevantnoj oblasti informacione sigurnosti itd.

Vlada Republike Kosovo je 2015. godine sastavila Državnu strategiju za cyber bezbjednost, koja je istekla 2019. godine i od tada nije razmatrana niti ažurirana. U međuvremenu, nacrt zakona o cyber bezbjednosti (Ministarstvo unutrašnjih poslova) je još uvijek u javnoj raspravi, iako je trebao biti završen u avgustu 2020. Ministarstvo ekonomije je nedavno angažovalo stručnjake iz Austrijske razvojne agencije (ADA) za tehničku pomoć u izradi još jednog nacrta zakona o bezbjednosti mreža i informacionih sistema. Iako je bilo pozitivnih poteza od strane kosovskih zakonodavaca u tom pogledu, ne treba zaboraviti da su cyber napadi učestali velikom brzinom. Ovi napadi predstavljaju stalnu prijetnju ključnoj infrastrukturi i nacionalnoj bezbjednosti uopšte. Stoga bi zakonodavci morali raditi zajedno, i bržim tempom, kako bi osigurali sigurnije digitalno okruženje kroz pravne instrumente kao što su zakoni, propisi, direktive itd.

 

Arian Šeremeti ima preko 10 godina međunarodnog iskustva u kreiranju i upravljanju u oblasti kompleksnih rješenja informacijskih sigurnosnih sistema