Ljudi koji se hrane zdravo, unoseći voće i povrće, imaju značajno manji rizik od gojaznosti, srčanih bolesti, dijabetesa i nekih vrsta raka.

Arbisa Shefkiu

Genci se budi svaki dan u 08:00. Odmah otvara frižider da popije čašu “kole”, i sa sobom u školu ponese čokoladicu. Njegova sestra, majka i otac rade gotovo isto. Njegova porodica baš i ne vjeruje u teoriju da način na koji jedemo definiše funkcionisanje našeg tijela i mozga.

Zapravo, za njih riječ “dijeta” znači ne jesti ništa cijeli dan i smatraju je nekom vrstom “modernog” izraza. Međutim, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, dijeta, odnosno ishrana, uključuje kombinaciju različitih namirnica, zdravih za ljudsko tijelo i mozak.

SZO takođe pojašnjava da zdrava ishrana uključuje što više povrća i voća, što manje masne hrane, i podrazumijeva ograničenu upotrebu šećera i soli, a što više vode, ribe, i morskih plodova.

Ali koji su benefiti ovih namirnica na naše zdravlje?

Svjetska zdravstvena organizacija pokazala je da su povrće i voće važni izvori vitamina, minerala, vlakana, proteina i antioksidansa. Prema ovoj organizaciji, ljudi koji se hrane zdravo, unoseći voće i povrće, imaju značajno manji rizik od gojaznosti, srčanih bolesti, dijabetesa i nekih vrsta raka.

Sa druge strane, ljudi koji konzumiraju industrijski proizvedene zasićene masti i ulja povećavaju rizik od razvoja srčanih oboljenja i moždanog udara. Kao alternativa se preporučuje korišćenje biljnih ulja poput maslinovog, sojinog i kukuruznog ulja, a njihova potrošnja ne smije premašiti 30% ukupnog unosa energije kod jedne osobe.

U zdravoj ishrani šećeri bi trebali predstavljati manje od 10% vašeg ukupnog unosa. Prema SZO-u, odabir svježeg voća umjesto slatke hrane poput keksa, slatkiša i čokolade pomaže smanjenju unosa šećera.

Čak i smanjenje količine soli koju unosimo sprječava hipertenziju i bolesti srca.

Mitovi o hrani

Neki od mitova koji se često spominju kada se govori o dijetama su: Gubitak težine dolazi samo uz odricanje svih namirnica koje volite, ne biste trebali konzumirati proizvode od žitarica poput hljeba, tjestenine i riže, mliječni proizvodi su nezdravi i od njih se deblja, od vegeterijanske ishrane se mrša.

Međutim, prema Nacionalnom institutu za dijabetes i bubrežne bolesti, ovi mitovi ne važe. Oni smatraju da ne biste trebali odustati od sve svoje omiljene hrane kada pokušavate smršati. Male količine vaše omiljene visokokalorične hrane mogu biti dio vašeg plana mršavljenja, ali samo trebate smanjiti njenu količinu. Prema Institutu, da biste smršali morate sagorjeti više kalorija nego što unesete hranom i pićem.

Oni takođe smatraju da su namirnice od cjelovitih žitarica, poput hljeba i tjestenine, zdrave i da vas drže sitima dugo. Cjelovite žitarice su takođe izvor željeza, vlakana i drugih važnih hranljivih supstanci.

Jedna stvar koju treba pomenuti je da je razvoj tehnologije doveo do toga da samo jednim pretraživanjem interneta možete pronaći dijete i savjete o zdravoj hrani od najboljih nutricionista svijeta, iako na Kosovu postoje neki nutricionisti koji mogu dati savjete i dijete ljudima kojima je to potrebno. Međutim, tačan broj nutricionista koji rade na Kosovu još uvek nije poznat.

Takođe vrijedi napomenuti je da na kosovskim državnim univerzitetima ne postoji specijalizacija za nutricioniste, već samo neki predmeti u okviru studija na Poljoprivrednim fakultetima u oblasti Prehrambene tehnologije, dok na privatnim fakultetima postoje ove studije.

Stoga vidim mogućnost da javni univerziteti razmotre otvaranje programa specijalizacije za nutricioniste i da dodatno promovišu ovu profesiju na nacionalnom nivou, jer je način na koji se hranimo vrlo važan za dugovječnost, a naš ubrzani ritam života često čini da zaboravimo njegov značaj.

 

Arbisa Shefkiu is je novinarka sa Kosova. Svakodnevno se bavi obrazovanjem, ali ne zanemaruje druge oblasti koje direktno utiču na živote ljudi