Tužioci koji su vodili predmete organizovanog kriminala i korupcije često su podbacili jer su podizali nepotpune optužnice ili su pravili proceduralne greške tokom istrage slučajeva.

 Dr  Arberesha Loxha

Među suštinskim pokazateljima demokratije su podjela vlasti, transparentnost, odgovornost, sloboda medija, garancija i napredak ljudskih i manjinskih prava, prevencija korupcije.

Kosovo se i dalje ocenjuje da je u ranoj fazi borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Uprkos inicijativama i pojedinim konkretnim slučajevima koji imaju za cilj da pokažu efikasnost u borbi protiv ove pojave, najveći broj slučajeva korupcije završava se oslobađajućim i odbijenim presudama, a vrlo mali procenat završava osuđujućim presudama. Ali, čak i u slučajevima kada su službenici umiješani u koruptivna djela kažnjeni, kazne protiv njih su veoma niske, a iste u većini slučajeva nisu stigle do visokih funkcionera;  već postoji uvjerenje da visoki zvaničnici i pored podizanja optužnica ostaju nekažnjeni.

Neki od razloga za nepodizanje optužnica u predmetima u kojima su osobe visokog profila optužene za korupciju su: njihov uticaj na pravosuđe, nepreduzimanje adekvatnih istražnih radnji, neodržavanje sudskih ročišta na vrijeme, izostanak ročišta zbog nedovoljno sudija, tužilaca, optuženih i njihovih branilaca, učestalo vraćanje predmeta na ponovno suđenje, zastarjevanje krivičnog gonjenja za optužene… Drugi faktor su neadekvatne optužnice. Ovo se uglavnom odnosi na neadekvatne kvalifikacije krivičnih djela, nedefinisanost oštećenog i pričinjene štete, nedostatak finansijskog vještačenja koje je u direktnoj vezi sa preciziranjem pričinjene štete, kao i nedostatak jasnog opisa činjeničnog stanja.

Sve navedeno proizilazi iz nepostojanja adekvatnog nadzora nad vođenjem ovih predmeta od strane Sudskog savjeta, Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva, uprkos izradi strategija za suđenje ovih predmeta u razumnom roku.

Kao pozitivan napor u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, vrijedi istaći dvije najveće operacije kosovske policije, poznate kao „Subvencije“ i „Brezovica“, u kojima je veliki broj javnih funkcionera osumnjičen za primanje mita i zloupotrebu službenog položaja. Takođe, akcije protiv krijumčarenja na sjeveru Kosova koje su preduzete ove godine rezultirale su značajnim brojem hapšenja i zaplijene imovine. Uprkos ovim preduzetim radnjama, nedostatak sankcija i niska kaznena politika prema osumnjičenima, kao i niska vrijednost imovine koja se oduzima sudskom odlukom, ostaje kao izazov. Ovo se uglavnom dešava zbog nedostatka efikasnog sudskog nadzora i opšte slabe vladavine prava. Slučajevi korupcije i dalje su predmet ponovljenih pritužbi (žalbi), a pravosudni sistem često dozvoljava da predmeti zastare a da ih sudovi ne rješavaju. Takođe, tužioci koji su vodili predmete organizovanog kriminala i korupcije često su podbacili jer su podizali nepotpune optužnice ili su pravili proceduralne greške tokom istrage slučajeva. Stoga, bez adekvatnog rješavanja svih gore navedenih nedostataka i izazova, napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala će ostati minimalan.

 

Dr Arberesha Loxha je izvršni direktor i viši naučni saradnik u GLPS-u