Put zemalja Zapadnog Balkana ka evropskoj budućnosti zahtijevao je ozbiljne napore da se postigne vidljiv napredak u reformskom procesu, u rješavanju još uvijek neriješenih unutrašnjih i bilateralnih problema i u postizanju pomirenja unutar i između društava u regionu.

Arben Cici

Berlinski proces pokrenula je 28. avgusta 2014. godine nemačka kancelarka Merkel. Ova inicijativa, koju podržava i Evropska komisija, ima za cilj da normalizuje i izmijeni bilateralne odnose između šest zemalja Zapadnog Balkana i promoviše regionalnu saradnju u korist evropske perspektive.

Godina 2014. poklopila se sa stogodišnjicom izbijanja Prvog svjetskog rata i skoro dvadesetogodišnjicom završetka Rata u Jugoslaviji, čiji su duhovi još uvijek prisutni na nebu Zapadnog Balkana.

Cilj Zapadnog Balkana bio je i jeste jasan: sve zemlje ZB zajedno, po uzoru na zemlje EU, za stabilan i dugoročan mir ka integraciji u Evropsku uniju.

Ova inicijativa je došla u pravo vrijeme. To je izazvalo optimizam poljuljan kako izjavom predsjednika Komisije Žan Kloda Junkera o zabrani proširenja u narednih pet godina, tako i očiglednim porastom euroskeptika u briselskim institucijama.

Put zemalja ZB ka evropskoj budućnosti zahtijevao je ozbiljne napore da se postigne vidljiv napredak u reformskom procesu, u rješavanju još uvijek neriješenih unutrašnjih i bilateralnih problema, i u postizanju pomirenja unutar i između društava u regionu. Jačanje regionalne ekonomske saradnje i postavljanje temelja za održivi ekonomski rast upotpunjuju obavezujući okvir inicijative ZB.

Od 2014. Samit zemalja ZB organizovan je osam puta (Berlin, Beč, Pariz, Trst, London, Poznanj, Sofija/Skoplje i Berlin) čime je proširena ne samo evropska geografska mapa učesnika, već i dalje produbljivanje ekonomskog pristupa regionalnoj saradnji.

Danas, nakon osam godina Berlinskog procesa, integracija regiona ušla je u mjerljiv proces i, uprkos poteškoćama, kao rezultat krize Covid-19, Komisija je definisala glavni okvir za podršku oporavku i ekonomskoj saradnji regiona kroz ambiciozni Ekonomsko-investicioni plan. Plan predviđa mobilizaciju do 9 milijardi eura bespovratnih sredstava do 2028. godine i 20 milijardi eura kredita, uz podršku novog Garantnog fonda za WB (Western Balkans Guarantee Facility).

EIP koji je Komisija usvojila u oktobru 2020. pokriva ključne projekte u važnim oblastima održive energije, zelene i digitalne tranzicije, digitalnih veza, razvoja infrastrukture i poslovnog sektora i ljudskog kapitala, kako bi se spriječio dalji odliv mozgova, posebno mladih.

Uspješna primjena EIP-a zahtijeva veći napredak u ekonomskoj integraciji regiona i poboljšanju zajedničke pravne ekonomske infrastrukture.

S druge strane, izazov ZB da ambiciozni projekat Zajedničkog regionalnog tržišta (CRM) postane stvarnost, zahtijeva odlučne, ozbiljne, sveobuhvatne i konstruktivne napore u ubrzavanju modernizacije i ekonomske stabilnosti i postizanju socio-ekonomskih standarda EU.

ZB je poslužio kao inkubator za mnoge inicijative koje su već postale sastavni dio politike EU prema zemljama ZB, naglašava danas predsjednica Komisije Ursula von der Lajen, dok komesar za proširenje, Oliver Varhelji, cijeni važnost i dobrobit ovog procesa s njegovim uticajem na „prevazilaženje socio-ekonomskog jaza između ZB i EU, koji je od suštinskog značaja za proces proširenja“.

Opšte je priznata ključna uloga Berlinskog procesa kao pokretača regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu u širem kontekstu procesa evropskih integracija. Ovaj proces je ostao vitalni katalizator i neophodan instrument za ekonomsku integraciju, investicije i projekte povezivanja, čiji je cilj promovisanje pomirenja, bezbjednosti, rasta, zapošljavanja i prosperiteta u regionu i garantovanje održive i dugoročne regionalne saradnje.

 

Arben Cici, ambasador sa dugom diplomatskom karijerom