Kao zemlja članica NATO-a, Albanija je bila uključena u izradu nacionalnih politika sajber odbrane, među kojima je i Nacionalna strategija 2020-2025.

 Anila Hoxha

Prije šest godina, na Samitu u Varšavi, šefovi država NATO-a definisali su sajber prostor kao operativnu dimenziju NATO-a, uz kopno, more i svemir. Ovo je zaključeno nakon prethodnih dogovora o virtuelnom okruženju i kolektivnoj odbrani. Kao zemlja članica NATO-a, Albanija je bila uključena u izradu nacionalnih politika sajber odbrane, među kojima je i Nacionalna strategija 2020-2025, zasnovana na kibernetičkoj strategiji Evropske unije.

Dok državna policija upravlja skromnom strukturom poznatom kao jedinica C, koja ima samo šest stručnjaka za sajber istrage, brojne druge institucije, uključujući tužilaštvo, definisane su kao krhke. Nacionalno tijelo za elektronsku sertifikaciju i sajber bezbjednost u saradnji sa Nacionalnom agencijom za informaciono društvo (NAIS) imaju koordinirajuću ulogu. Međutim, u nacionalnoj strategiji do 2025. godine priznaje se, „da se trenutno uočava  nedostatak neophodnih sredstva za dobijanje i kreiranje sajber obavještajnih podataka, korišćenjem ljudskih i logističkih resursa neophodnih za aktivnosti sprovođenja zakona“.

Na web stranici Cesk.gov.al, institucije koja garantuje mjere sajber bezbjednosti na nacionalnom nivou, upozoreno je na moguće napade u junu 2022. godine, kada je italijanski tim za odgovor na incidente u sajber sigurnosti obavijestio o poznatim mogućim virtuelnim napadima kao što je DDoS. (distribuirano uskraćivanje usluge). „I dalje postoje znaci i prijetnje mogućih neminovnih napada na nacionalne javne subjekte, privatna lica koja pružaju javne usluge ili privatne subjekte čiji se imidž identifikuje sa državom Italijom“, objašnjava se u upozorenju objavljenom i za Albaniju. Signali su bili postovi sa Telegram kanala grupe Killnet, koji promovišu „masovne i neviđene“ napade na Italiju. Ovo upozorenje, koje je objavljeno kao mjera predostrožnosti, uslijedilo je nedugo nakon sastanka balkanskih zemalja koje je sazvalo Nacionalno tijelo za elektronsku sertifikaciju i sajber sigurnost, a koji je održan u našoj zemlji tokom ljeta. Na njemu su informacije o potencijalnim rizicima razmijenjivali najbolji stručnjaci iz regiona za virtuelno okruženje.

Međutim, nije prošlo mnogo vremena prije nego što su internetske vladine usluge napadnute i privremeno povučene. Za premijera Edija Ramu to je bio napad koji je organizovala država, i nije riječ o hakerima. I ovoga puta zahtjev za pomoć stranih partnera je bio neizbježan. Napad na NAIS doveo je do istraga za četiri krivična djela, koja još uvijek nisu okončana. Zapažena je i pomoć Microsoft DART tima (Detection and Response Team) i partnera „Jones Group International“ za restauraciju onlajn servisa. Ali to je bila najmanja šteta.

Sajber napad je 9. septembra pogodio opremu kojom upravlja Ministarstvo unutrašnjih poslova, a zahvatio je i sistem TIMS, dio albanske policije. Iz Glavnog tužilaštva zvanično je saopšteno da objavljivanje podataka poput onih koji su preplavili nakon hakovanja mejla bivšeg generalnog direktora policije, šteti nacionalnoj sigurnosti, i medijima je posebnom odlukom naloženo da ne smiju objavljivati policijske podatke koje su hakeri objelodanili. Ali opet, vlasti uz pomoć međunarodne zajednice pokušavaju da minimiziraju štetu koju je napravila grupa Domovinska pravda, ulaskom u sistem koji bi trebao imati maksimalnu sigurnost. Zvanično je priznato da iranski hakeri, isti oni koji su hakovali NAIS, instituciju koja posjeduje sve službene vladine web stranice u zemlji, izvode ovaj sajber napad.

 

Anila Hoxha je novinarka koja izvještava o pitanjima pravde i organizovanog kriminala