Uobičajene prehrambene hemikalije mogu djelovati na ljudski genom, mijenjati gensku strukturu od koje može zavisiti stepen uticaja ishrane na ravnotežu između zdravih i bolesnih stanja.

 Amela Ivković O’Rilley

Hrana – naša potreba za njom je primarna, ali naš odnos prema njoj je složen. Naša tijela se još uvijek prema hrani odnose kao da je preduslov za preživljavanje. A hrana, pri tom, postala je više nego dostupna. Pa još urođena žudnja za slatkišima i mastima. A to je put tjelesnog uništenja. Hrana je puna biološki aktivnih molekula koji imaju ogroman uticaj na naše zdravlje. Mi smo ono što jedemo – hrana koju jedemo definiše život koji vodimo.

No, bez obzira na to koliko su naučna istraživanja  dostupna, mi ćemo još neko vrijeme imati isključivo uživanje na umu. Hraniti se za zdravlje i zadovoljstvo u isto vrijeme je za neke osobe nemoguće postići. Uspostavljanje ravnoteže može biti teško, preplavljeno komplikacijama i zbunjujuće i zbog marketinških poruka proizvođača hrane.

Hranjive tvari utiču na funkciju tijela, štite od bolesti, obnavljaju zdravlje i određuju odgovor ljudi na promjene u okolini. Pod određenim okolnostima ishrana može biti ozbiljan faktor rizika za brojne bolesti. Uobičajene prehrambene hemikalije mogu djelovati na ljudski genom, mijenjati gensku strukturu od koje može zavisiti stepen uticaja ishrane na ravnotežu između zdravih i bolesnih stanja. Neki geni regulisani ishranom vjerovatno će imati ulogu u nastanku, napredovanju i težini hroničnih bolesti. Prehrambena intervencija zasnovana na poznavanju prehrambenih potreba, nutritivnog statusa i genotipa („personalizovane ishrane“) može se koristiti za sprečavanje, ublažavanje ili liječenje hroničnih bolesti.

Nutricionizam je primjena nauke o ishrani u promociji zdravlja. Kao nutricionistički terapeut koristim širok spektar alata za procjenu i prepoznavanje potencijalnih prehrambenih neravnoteža i razumijevanje načina koji doprinose simptomima i zdravstvenim problemima pojedinca. Ovaj pristup omogućava rad s pojedincima na rješavanju nutritivne ravnoteže, pomažu tijelu u održavanju zdravlja. Nutricionizam je prepoznat kao komplementarni lijek i relevantan je za pojedince koji imaju hronična stanja, kao i one koji traže podršku za poboljšanje zdravlja.

Svaki pojedinac je jedinstven i koristi prilagođene programe ishrane i načina života, a ne pristup „jedna veličina odgovara svima“. Nutricionista nikada ne preporučuje terapiju kao zamjenu za medicinski savjet i uvijek upućuje bilo kojeg klijenta sa simptomima “crvene zastave” doktoru. Nerijetko radimo zajedno sa medicinskim stručnjacima, kako bi se obezbijedio što bolji program terapije.

Nutricionistički terapeuti jedinstveno su obučeni da shvate kako hranjive tvari, ostala hrana i životni faktori  utiču na funkciju tijela razmatrajući biohemijsku individualnost sa fokusom na pacijenta. Tipični prioriteti u nutricionističkim konsultacijama uključuju podršku za postizanje optimalnog niova energije, zdravu ravnotežu šećera u krvi, emotivni i psihološki balans, optimalno zdravlje probavnog sistema i tolerancije na širok spektar prehrambenih grupa.

Važno se obratiti kvalifikovanom nutricionisti, jer par završenih kurseva o ishrani nisu garancija kvalitete. Svako od nas lošim tretamnom može dovesti svoje zdravlje dugoročno u lošije stanje od onog s kojim smo krenuli sa incijalnom konsultacijom. To se pogotovo odnosi na influnecera u medijima koji daju “super dijete” za široke mase za mršanje ili sl. Time ljude dovode u opasnost da se dodatno razbole i aktiviraju neku drugu bolest. Mogu dobiti prividni “efekat” koji traje par sedmica ili mjeseci ali onda nakon toga nastupa gora zdravstvena slika, vraćanje kilograma, nove bolesti i problemi.

 

Amela Ivković O’Rilley, nutricionistica