Često je slučaj da povrijeđena djeca postanu nasilnici, možda u pokušaju da povrate svoju moć ili steknu autoritet.

Alisa Bajgora

Biti tinejdžer znači da prolazite kroz period odrastanja i nezaboravnih iskustava. Ali za mnoge tinejdžere, surova realnost bulinga ostavlja gorak trag tokom ovih godina. Kao tinejdžer, i ja sam osjetila bolne posljedice maltretiranja.

Ova tema zaslužuje pažnju, razumijevanje i akciju.

Želim da iznesem svoja razmišljanja o prijetnji koju predstavlja buling, u nadi da samo kolektivnim osvješćivanjem možemo napraviti pozitivne promjene. Buling se definiše kao namjerno nanošenje štete pojedincu ili grupi od strane druge osobe ili grupe, gdje odnos između dvije strane uključuje neravnotežu moći. Kao negativna pojava, buling pogađa sve ljude širom svijeta, bez obzira na godine, pol, vjeru ili etničku pripadnost. Dešava se u različitim kontekstima, kao što su škole, radna mjesta, kvartovi ili virtuelni prostori.

Među mladim ljudima na Kosovu, buling se uglavnom prepoznaje kao zadirkivanje, fizičko i psihičko nasilje, sajber maltretiranje itd. Nasilnici mogu biti vršnjaci, ali često su to i autoritativne osobe u životima mladih, kao što su nastavnici. Na Kosovu je prijavljeno da je oko 72% djece doživjelo fizičko, verbalno, emocionalno, psihičko i vršnjačko nasilje.

Buling pogađa sve: nasilnika, zlostavljanog i posmatrača. Maltretiranje je takođe usko povezano sa negativnim pojavama kao što su loše mentalno zdravlje, zloupotreba supstanci, a u najtežim slučajevima samoubistvom. Mnogo je veća vjerovatnoća da zlostavljana djeca tokom života dožive napade anksioznosti, depresije, da imaju promjene u obrascima spavanja, ishrane, da gube interesovanje za aktivnosti u kojima su nekada uživali, što se često prenosi i u odraslo doba. Osim toga, maltretirana djeca imaju veće šanse da izbjegavaju  proces učenja i napuštaju školu.

Povrijeđeni ljudi povrijeđuju druge, kažu.

Često je slučaj da povrijeđena djeca postanu nasilnici, možda u pokušaju da povrate svoju moć ili steknu autoritet. Psiholozi kažu da se to dešava zbog nesigurnosti u sebe, gdje je maltretiranje odbrambeni mehanizam kojim  povrijeđivanjem drugih štitimo sebe od povrjeđivanja. Ali buling ima negativan učinak i na napadače. Ta djeca su češće ovisnici o drogama, skloni su tučama, vandalizmu, napuštaju škole, krivično odgovaraju ili u zrelom dobu zlostavljaju partnere i svoju djecu.

Dakle, kako treba da djelujemo kako bi smanjili pojavu vršnjačkog nasilja u našem društvu?

Stvaranjem sigurnog okruženja sa podrškom za sve, kontinuiranom edukacijom o efektima maltretiranja, promovisanjem različitosti i inkluzije, intervenisanjem na kolektivnom nivou – sve su to načini  kojima možemo djelovati u rješavanju ovog problema.

Vrijeme je sada.

 

Alisa Bajgora, 18 godina iz Prištine, učenica 12. razreda u Srednjoj školi „Sami Frasheri